Iako je događaj planiran više od mjesec dana I zamišljen kao predavanje, organizatori su, s obzirom na novonastalu situaciju, ipak procijenili kako bi bilo bolje da to bude događaj prilikom kojeg će odgovarati na pitanja koja najviše zanimaju građane.

“Nisam mislila kako će se pred kraj moje dugogodišnje karijere ponovno aktualizirati problem cijepljenja jer je s medicinske strane to završena priča. Znamo koliko je cijepljenje života spasilo. Događa se jedna apsurdna situacija, I to u zemljama koje imaju visoki standard, a u isto vrijeme imamo veliki dio nerazvijenog svijeta koji ne može sebi priušiti cijepljenje djece,” izjavila je Betica Radić.

Koji su simptomi ospica?

“To je vrlo poznata stara bolest koja počinje visokom temperaturom do 40 stupnjeva koja traje tri do četiri dana, uz podražajni kašalj zbog čega oboljele osobe dobiju podbuhli izraz lica. Nakon tri do četiri dana kreće osip koji počinje iza ušiju, po glavi, a onda se širi po cijelom tijelu. Moramo priznati kako su mlađi liječnici ospice više viđali u literaturi. Godišnje dobijemo jednog pacijenta, često iz razvijenih zemalja kao što su Engleska, Italija ili Belgija. Pomno se prate pojave ospica u Europi i znamo gdje su one i dalje prisutne. Prije dvije godine smo ovdje imali jednog oboljelog u dobi od 17 godina iz Engleske. Svaki kašalj i svaka visoka temperatura sada izazivaju zabrinutost, posebno kad znamo situaciju u Dubrovniku. Dubrovnik je uvijek prvi, pa i u ovome, ali time se ne smijemo ponositi. Trebali bismo se ponositi time što smo imali prvu karantenu u 14. stoljeću,” izjavila je dr. Betica Radić.

Kolika je procijepljenost na krajnjem jugu Hrvatske?

“Postoji nešto što se zove kolektivna imunost. To znači kako želimo postići obuhvat cijepljenja koji će garantirati kako neće doći do većeg širenja bolesti, da oni koji imaju ospice tu bolest neće imati kome prenijeti. Imali smo preko 95 posto cijepljenih prije šest, sedam godina. Prije 10, 15 godina gotovo da uopće nismo imali ospice. Na području od Konavala pa do Stona svega je 40 posto djece procijepljeno, govorim o djeci predškolskog uzrasta,” izjavio je dr. Lakić.

Koliko su ospice opasne i koliko su građani upoznati s tom bolešću?

“Onaj tko se htio upoznati s tom bolešću, mogao se upoznati. Ospice su relativno opasna bolest, naravno kako ima puno gorih, ali i puno manje opasnih. No, svaka bolest koja može dovesti do smrti je opasna, a među njima su i ospice. One oduzimaju život u omjeru jedan na 1000, a ponekad i više, kao što je slučaj u Srbiji,” izjavio je dr. Lakić.

Je li na krajnjem jugu Hrvatske porastao interes za cijepljenjem protiv ospica?

“Od početka godine se više ljudi cijepi nego inače, a sada još i više od toga, nakon pojavljivanja ospica u Dubrovniku. To je jedina dobra stvar u cijeloj ovoj priči,” kazao je dr. Lakić.

Koliko je opasna situacija u Dubrovniku po pitanju ospica?

“Ona je teoretski opasna jer je cijepni obuhvat nizak. Prošli tjedan sam bila u Zagrebu i ljudi su se čudili kako imamo nisku prociljepljenost, a imamo epidemiju u susjedstvu. Ospice su vrlo zarazna bolest, prva oboljela osoba može zaraziti 15-ak novih. Virus vani dva sata živi u izlučevinama, a situacija je lošija tamo gdje su higijenski uvjeti lošiji,” kazala je dr. Betica Radić.

Koliko su zaštićene odrasle osobe koje su se davno cijepile?

Ekipa Dubrovačkog dnevnika uputila je pitanje o postotku zaštićenosti kod osoba koje su se davno cijepile.

“Nakon cijepljenja, čak i nakon jedne doze, a osobito nakon dvije godine, stječe se zaštita od oko 95 posto, a ona je doživotna. Za neke druge bolesti se treba docijepljivati.

Možemo li ospice dobiti na kupanju?

Ekipa Dubrovačkog dnevnika upitala je mogu li se ospice prenijeti u moru.

“U moru je to moguće, ali u plićaku. No, vrijedi napomenuti kako Zavod za javno zdravstvo nadzire plaže koje imaju dozvolu. U plićacima je moguće dobiti virus gdje su mala djeca slabije otpornosti koja mogu progutati vodu u kojoj se može nalaziti virus.

Što je s nuspojavama?

“U medicini ne postoji nulti rizik. I kad vam netko ispire uši, može vam probiti bubnjić. Uzmite Sumamed pa pročitajte nuspojave. No, treba staviti na vagu koje su koristi, a koji su rizici. Primjerice, ako imamo pacijenta koji ima bolesno srce, možemo mu reći kako je šansa kako će umrijeti tijekom operacije pet posto, no kako je, s druge strane, šansa kako će umrijeti u naredne tri godine ako se ne operira 90 posto. Onda je svakako operacija bolji izbor,” izjavio je Lakić.