Obuljen je još uvijek upravitelj Blagih djela, a za to je 'krivo' naše pravosuđe
-'Još uvijek sam upravitelj Zaklade, a do kad će to biti, i ja bih volio znati. Mi jesmo u sporu s Gradom, ali ne i s građanima. Ne bih htio puno o tome, no jedini registrirani potpis je moj potpis,' odgovor je predsjednika zaklade Blaga djela Nikole Obuljena na novinarsko pitanje koje mu je upućeno prije nekoliko dana, a koje se tiče njegovog statusa u Zakladi.
Naime, Zaklada je u svibnju 2012. godine podnijela tužbu osporavajući odluku Gradskog vijeća iz travnja i svibnja iste godine, kojom je razriješeno staro upravno vijeće u sastavu Antun Kisić, Joško Radica, Marija Njirić, Pavle Šišević i Vlaho Zlošilo te imenovano novo, u sastavu Jany Hansal, Matija Čale Mratović, Nikša Raspopović, Zoran Cikatić i Mira Skansi. Razlog je taj što Zaklada nije postupila u skladu sa Statutom.
Zaklada je propustila rok imenovanja novog upravitelja, pa je Gradsko vijeće na to mjesto imenovalo Klarija Šobera umjesto dotadašnjeg Nikole Obuljena. Za Obuljena je tada bilo sporno i to što Gradsko vijeće nije razmotrilo prijedlog Upravog vijeća Zaklade za imenovanjem Vida Bogdanovića kao upravitelja.
Blaga djela su nedugo nakon toga podnijela tužbu protiv Grada Dubrovnika zbog navedene odluke Gradskog vijeća, a koju je ove godine Upravni sud u Splitu odbacio. Tužba je odbačena kao nedopuštena, a odbijen je i zahtjev za naknadom troškova od strane tužitelja. Protiv navedenog rješenja Upravnog suda žalba nije dopuštena.
Paralelno s već navedenom, Zaklada je podnijela još jednu tužbu koja se tiče upisivanja Klarija Šobera kao v.d. upravitelja Zaklade. Sud po pitanju te tužbe još uvijek nije donio presudu i to je razlog zašto se Obuljen još uvijek nalazi na mjestu upravitelja Zaklade, a to će biti sve do okončanja spora.
Apsurd ove priče ogleda se u činjenici kako Sud nije objedinio obje tužbe u jedan predmet odnosno tužbe se obrađuju odvojeno, a ne pod istim brojem. Ukoliko je 'pala' glavna tužba, odnosno temelj na kojoj je nastala i druga tužba, nije realno očekivati kako bi ona trebala 'proći' te kako se prema tome može voditi kao zaseban slučaj.
