-Mislim da svi skupa možemo i trebamo biti ponosni. Uistinu su jedan sjajni reprezent grada. Znamo da su, nakon zidina, najposjećenije mjesto Grada upravo ovi skalini. Mislim da se i te kako imamo čime ponositi i pokazati kako i na koji način skrbimo o baštini naše povijesne jezgre i na koji način vodimo računa onome što smo naslijedili ali ne da bi eksploatirali, nego da bi prenijeli budućim generacijama na daljnje čuvanje. Raduje me  što će svi gosti našeg grada u budućnosti, kao uspomene, sa sobom nositi i fotografije obnovljenih skalina.

Rekao je to dubrovački gradonačelnik Mato Franković prigodom obilaska upravo završenih radova na obnovi baroknih Skalina uz Jezuite. S njim u pratnji su bile dogradonačelnica Jelka Tepšić i pročelnica gradskog Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo te ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić koja je o radovima obnove rekla i ovo:

-Zavod za obnovu Dubrovnika je ugovorio izradu radova sanacije skalina od Jezuita prema prethodno izrađenom elaboratu konzervatorsko-restauratorskih radova i ishođenu potvrdu Konzervatorskog odjela. Iznimno smo zadovoljni kvalitetom izvedenih radova, ali i otkriti da smo se u stvari dosta bojali ući u ovakav zahvat koji je prva sveobuhvatna obnova. Da, bilo je iznenađenja u procesu izvođenja radova, ali su svi: kvalificirani izvođači, stručni nadzor i konzervatori kao nadzor dali najbolje od sebe da danas s ponosom možemo reći da je obnova uspješna. Sastojala se od repozicioniranja kamenih skalina koji su, zapravo, donekle stajali u zraku jer se isprao nosivi sloj ispod njih! Kamen skalina je pretrpio razna biološka, mehanička i druga oštećenja te smo imali zahtjevne zahvate podljepljivanja i mikroinjektiranja pukotina, rekonstrukcija kamene plastike urađena je pažljivo a skalini su, kako se penjemo, sve bogatiji i sve detaljnije ukrašeni kao i sama kamena ograda koju je trebalo cijelu rastaviti te isklesati nove elemente i vratiti na svoje mjesto. Svi spojevi su izrađeni od kvalitetnih materijala i u slojevima. Nažalost, puno su nas usporavale vremenske prilike te se slojevi nisu mogli sušiti kako bi se nanosili novi i stoga se izvođenje rasteglo za nekih tridesetak dana. Ali, sve je bilo opravdano i završili smo uz veliko razumijevanje okolnih stanara i poslovnih subjekata. Najveća vrijednost ovog projekta je što su sve radili domaći meštri koji su ponovo pokazali da imaju sva nužna znanja i vještine za odgovornu i pažljivu obnovu naše kulturne baštine koja i zaslužuje. Posebno ističem da su mladi klesari iz Konavala stvarno odradili vrhunski posao te na skalinima ne možete vidjeti što su novi a što stari dijelovi. Tijekom obnove smo uklonili i one nespretno izvedene radove u obnovi nakon Domovinskog rata jer smo tu, kao što znate, imali više direktnih pogodaka a ti dijelovi su rađeni s vrstom kamena koja nikad nije srasla s postojećim. Sad to nije slučaj, materijal je s Korčule, jedino možemo poželjeti još jedan ovakav projekt jer znamo da smo ovom obnovom spriječili dalju degradaciju kamena i osigurali da ono izvorno zamišljeno bude opet vidljivo-rekla je Mihaela Skurić te naglasila da je vrijednost radova približno 300 tisuća eura, što je oko 15 posto više u odnosu na ugovoreni iznos koji je vrlo prihvatljiv za naše pojmove. Tijek radova je bio 5 mjeseci, a razlog tome su i neki nepredviđeni radovi te arheološki nalazi koji su se pojavili, a za koje nismo znali te ih je trebalo dokumentirati i zaštititi.