Uvodno se novinarima obratio gradonačelnik Mato Franković, pozdravivši glavnog projektanta Antuna Sevšeka, diplomiranog inžinjera arhitekture, kao i krajobraznu arhitekticu Vesnu Hrga Martić i izrađivača arborističke studije Frana Poštenjaka. 

"Zašto smo danas organizirali press konferenciju? Poučeni iskustvom, jer nakon potpisivanja ugovora i nakon započinjanja određenih radova po pitanju općenito krajobraza dolazi do naknadnih pitanja, informacija, saznavanja. Nekima se sviđa, nekima se ne sviđa... Odlučili smo da stručne osobe prezentiraju cjelokupno rješenje, pokažu što će se, kako i na koji način raditi", kazao je Franković i dodao da su na konferenciji predstavnici izvođača radova, tvrtke Texo Molior.

"Nedavno smo potpisali ugovor i uskoro će se početi raditi. Što će se raditi i kolika će intervencija biti u prostoru i hoće li se jedan dio stabala otpiliti, koja će se zamijeniti - to su sve vruća pitanja! Važno je napomenuti jednu stvar: koliko je meni poznato, a možda sam u krivu, od izgradnje parka nije bilo sveobuhvatne obnove. Dugo se radilo na ovom projektu, u njega su bili uključeni predstavnici kotara, građani, apsolutno svi su bili uključeni u to kako vratiti život samog parku i oplemeniti ga. Mislim da je uistinu napravljeno sjajno rješenje", zaključio je Franković prije same prezentacije. 

ZADRŽAVANJE I OBNOVA SADRŽAJA

Antun Sevšek je objasnio da je cilj da park na prvi pogled izgleda kao da se ništa nije promijenilo, uz male, ali vrlo bitne izmjene. 

"Vi koji ste iz Dubrovnika sigurno ste svjesni par osnovnih parametara ovog prostora koji su nam bili fundamentalni za bilo koja promišljanja o ovom projektu, a to je izuzetno velika visinska razlika u relativno malom parku, koja je preko 20 metara. Ona uvjetuje apsolutno sve u promišljanju, uvjetovat će i izvođenje, kao i sve kriterije pristupa i prolaska kroz park", objasnio je Sevšek.

Naveo je kako nepregledna masa stabala čini "meko tkivo" parka.

"Razlog zašto je naš rad bio odabran na natječaju, mi smo u najmanjoj mjeri zadirali u postojeću geometriju parka. U potpunosti je očuvana svaka staza, stubište, to smatramo vrijednim naslijeđem parka. Imat će tri zone, koje su sukladno propozicijama natječaja opremljene novim sadržajima, neke su intervencije malo izraženije. Tu je uređenje voznog trga i šetnica, a jedina novi sadržaj je u sjevernoj zoni, koja je bila slabo korištena, prema prepoziciji natječaja, uređenje igrališta", kazao je Sevšek.

Zona dječjeg igrališta se nastojala obraditi da se u potpunosti zadrže sva stabla, kazao je Sevšek i rekao da je zanimljiva i geometrija zatečenih stijenja te je kreiran novi sjeverni ulaz. Naglasio je da su za dječja igrališta zahtjevna što se tiče sigurnosti te da se moralo voditi računa o plohama kako bi se maksimalizirala sigurnost. 

"Planira se revitalizacija staza, zidova, stuba, potpornih zidova. Imamo preko deset kategorija različitih intenziteta obnove i revitalizacije. Intencija je da se doslovno sve što postoji zadrži i da se funkcionalno upotrijebi", objasnio je Sevšek i dodao da veći dio staze trenutno nije siguran za korištenje.

"Na krajnjem sjeveru parka uvode se tri nove teme, prvo je auditorij na sjeverozapadnom uglu obuhvata, koji je zamišljen kao tip učionice, dvorane, mjesto okupljanja ili mjesto gdje se mogu održavati predstave na otvorenom. Ono što je planirano je iskorištavanje nekadašnje cisterne. Uvodi se i jedna nova staza, koja omogućuje korisnicima da pristupe jednom jako zanimljivom dijelu parka u koji, vjerujem, nitko nije imao prilike pristupiti", objasnio je Sevšek. 

Govorio je i o zoni pristupnog trga i šetnice.

"S obzirom na sve zahtjeve što smo imali od konzervatora i Dubrovačkih ljetnih igara, koji su željeli da se najveći dio ovog prostora zadrži nepregrađenim i omogućava daljnje održavanje sadržaja, jedina intervencija koju smo napravili, uz nove borove, je izdužena klupa, koja uz sadnju tri egzotična stabla u ovoj zoni, omogućuje ugodno sjedanje i prekrasan pogled na Grad iz ove pozicije", objasnio je Sevšek i dodao da neće biti zapreka za održavanje predstava.

Postojeći zid uz šetnicu će se pomaknuti. Uredit će se i novi sanitarni sklop za sve posjetitelje parka. 

"Moram istaknuti nešto što se ne vidi, a što je sastavni dio parka, a to je insfrastruktura", kazao je Sevšek i rekao da su na ulazu najveći zahvati što se infrastrukture tiče. Postojat će četiri vodospreme u parku.

Naglasio je da je njihov rad uključivao brojne obilaske terena, dok nije došao do optimalnog načina odnošenja prema bazi parka. 

"Svi elementi izvedbenog projekta nose u sebi da se sve novo mora proći konzervatorski nadzor, u tom smislu nemam bojazni", naglasio je. 

Postavit će se rasvjeta, česme, namjenski koševi za smeće, kao i elementi signalizacije.

ZAHTJEVAN TEREN 

Vesna Hrga Martić govorila je o ozelavanju parka. 

"Kroz desetljeća neodržavanja i neadekvatnog održavanja, dogodilo se da je stanište, gledano iz perspektive za rast biljaka, vrlo nepovoljno. Već je u startu bila zahtjevna situacija, plitko tlo, puno stijena, puno zahtjeva", kazala je Hrga Martić i objasnila da je obnova donekle bila određena u 60-tim godinama, ali nikad nije dovršena. Naglasila je zahtjevnost terena. 

"Razradili smo cijeli sustav protuerozivnih i zemljanih radova, gdje imamo od vrlo ekstremnih situacija, gdje moramo ići sa stabilizacijskim mrežama, sa sadnjom koja će poduprijeti širenje korijenja, da bi spriječili daljnju eroziju. Jer ako spriječimo daljnju eroziju, ne sam da dajemo šansu novim biljkama koje ćemo saditi, nego i postojećim stablima, pogotoo sloju mlađih stabala, koji imaju što dati parku, ali i onih koji su relativno pri kraju, ako njima poboljšamo uvjete života, onda smo napravili veliku stvar", objasnila je Hrga Martić. Naglasila je da je bitno dobro započeti proces, kako bi u budućnosti dodatno napredovao i obogaćivao se.

Na dijelovima parka ići će se sa sadnjom stabala, dok će u drugim dijelovima biti kombinacija višeg bilja i stabala. 

"Kako je park na neki način bipolaran, u smislu da ga jednim dijelom doživljavamo kao povijesni park, a u drugom segmentu kao park-šumu, ima divlji, prirodni ambijent koji svakako želimo sačuvati. Postoje dijelovi parka u kojem se intervencije rade u smislu očuvanja postojećeg", objasnila je Hrga Martić i rekla da postoje zone u kojima se više ide na ambijent, dopadnost i vizualnu estetiku, dok postoji i zone gdje se razmišljalo od određenim funkcijama.

NEKA STABLA U REDU, ALI NEKA NE

Fran Poštenjak objasnio je da je u odnosu na 2014. godinu došlo do gubitka 58 stabala te da postoje stabla koji su u redu, ali i da postoji i dio stabala koja su problem.

"Ono čime se možemo baviti u budućnosti je zaštita tih stabala, poboljšanjem staništa i sličnim stvarima. Svakako, moramo reći da moramo djelovati i na broj vrsta, jer stvar o udjelu vrsta je slična kao na Marjanu, svi smo bili svjedoci što se na Marjanu dogodilo i ono što mi želimo je da ne idemo tim putem nego da pođemo glatkim korakom naprijed, gdje ćemo pažljivom sadnjom i obnovom zaštiti područje, pustiti procesima da se razviju, da pripremimo kompletnu populaciju da bi bila spremna prilagoditi se promjenama u okolišu koja će se dogoditi. Vremena pred nama su vrlo izazovna, ali ako počnemo dovoljno rano, što mislim da sad jest, možemo izbjeći negativne posljedice koje se događaju primjerice usred erozije", objasnio je Poštenjak. 

Prije samog početka radova napravit će se novi screening koji će prikazati situaciju i tome će se prilagoditi daljnja njega i upravljanje.

Vesna Hrga Martić kazala je da će se ukloniti stabla koja su u jakom lošem stanju, ugrožavaju ostala stabla, ugrožavaju korisnike i proces obnove. Njihov planirani broj je 66. Naglasila je da kad završi obnova tek onda počinje ono najvažnije, život parka. 

Objasnila je kako se u 2014. planiralo ukloniti puno više stabala, no da su oni odlučili dosta toga očuvati, jer služi svrsi i čini raznolikost stabla.

Većina novih stabala će opet biti borovi, tri različite vrste, kao i čempresi, više uskih nego širokih. 

Za 20-tak dana izvođač će se uvesti u posao i park će, malo po malo, početi poprimati novi oblik.