Kako je propisao Zakon, s dosadašnjeg maksimalnog iznosa od 300 kuna, visina paušalnog poreza neće moći iznositi manje od 150 kuna ni više od 1500 kuna po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu ili robinzonskom smještaju.

Odluka o visini paušala je decentralizirana te će je donositi jedinice lokalne samouprave, a ako one u propisanom roku, do kraja siječnja ove godine, ne donesu tu odluku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu određuje se automatizmom u iznosu od 750 kuna.

S obzirom na to da je do sada maksimalni iznos paušala bio 300 kuna, u slučaju da lokalne jedinice ne donesu odluku o zadržavanju sadašnjeg iznosa ili pak odluče povećati paušal, to bi mogao biti udar na velik broj iznajmljivača.

Ministar financija Zdravko Marić je kod najave ovih izmjena mogućnost podizanja paušala opravdavao time što su dosadašnji iznosi određeni davno i u drugačijim okolnostima.

"Kod njih način i obračun ukupnog iznosa datira još iz 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. No okolnosti su se bitno promijenile", rekao je Marić za Index.hr.

Veći paušal najviše bi mogao pogoditi one s prosječnom i ispodprosječnom popunjenošću apartmana. Prosječna popunjenost sada se kreće oko 60 dana te je posljednjih pet godina primjetan značajan rast, no pitanje je što donosi budućnost.

Iako se ponekad čini da je iznajmljivanje soba i apartmana turistima odličan posao, kada se u obzir uzme da je sezona relativno kratka, a postoje i brojni troškovi održavanja, čišćenja, komunalija i provizija raznim servisima za iznajmljivanje, mnoge bi viši paušal mogao gurnuti u sivu ekonomiju, što će izazvati potpuno suprotan efekt od onog koji su zakonodavci htjeli postići piše Index.hr.