Mnogi su tada govorili kako je slavlje i euforija koja je zavladala Rijekom dovela do velikog baby booma koji je donekle obnovio demografsku sliku Hrvatske. 

Tragom toga, ekipa RTL-a istražila je koliko je novorođenih u Hrvatskoj devet mjeseci nakon nogometne euforije od prošlog ljeta kad je Hrvatska nogometna reprezentacija na Svjetskom prvenstvu osvojila srebro. Prema podacima koji su dobiveni iz hrvatskih rodilišta, na nacionalnoj razini se bilježi porast od tek dva posto s obzirom na isto razdoblje prošle godine, što bi značilo kako se Hrvate i nije previše ponijela nogometna euforija kad je riječ o natalitetu. Najveći porast, i do 15 posto, zabilježen je u Dalmaciji i Zagrebu. 

Prema informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, bitna razlika nije se dogodila ni u dubrovačkom rodilištu. Devet mjeseci nakon nogometne euforije, rođeno je tek pet beba više nego lani u istom razdoblju, točnije njih 69. Isti broj beba je rođen i 2017. godine što bi značilo kako se nogometna euforija, adrenalin, testosteron, ushit, nacionalni zanos i velike količine piva baš nikako nisu odrazili na broj novorođenih na jugu Hrvatske. 

Vrijedi spomenuti kako nije riječ o službenim podacima Hrvatskog zavoda za statistiku nego podacima dobivenima iz dječjih rodilišta.