NEKAD SU FRANJEVCI U NJOJ IZRAĐIVALI SVIJEĆE Zavirite u prostorije stare voštarnice koja je sada potpuno obnovljena (FOTOGALERIJA)

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Ivona Butjer Mratinović
Kamena kuća koja je izgrađena 1925. godine kao pogon za proizvodnju voštanih svijeća u vrtu Franjevačkog samostana Male braće obnovljena je, a po prvi put u našoj fotogaleriji možete zaviriti u nju. 

Stara 'voštarnica' bila je ju funkciji proizvodnje svijeća do 27. travnja 1983. godine kad je izgorjela u požaru. Ostali su tek zidovi objekta koji su 40 godina narušavali vizuru Grada, no to više nije tako zahvaljujući vikaru fra Stipi Nosiću.


„Svijeće su se tada koristile u crkvi, ali se od njih i živjelo, išle su čak do Makedonije i po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Jedan brat koji je radio dolje samo za našu crkvu je uređivao svijeće koje su bile baš pravi vosak. Jednom, u noći 1983. godine, sve je izgorjelo. Cijela kuća je izgorjela. Kotlovnica je tu ostala, donedavno je bila tu, no dizalicom smo je izbacili. Ostali su samo zidovi, vidio se i dimnjak, i to je tako stajalo 40 godina,“ izjavio je fra Nosić.


Kako je objasnio, ulaza s istočne strane, iz ulice Celestina Medovića nije bilo.


„Nekad su bili skalini iz samostana prema vrtu koje su bile zazidane i sad smo ih bili našli. Jedan od razloga zašto je ta ruševina toliko tu stajala jest i to što nije bilo komunikacije, nije bilo pristupa,“ izjavio je fra Nosić.


Također, objekt, kao i cijela povijesna jezgra, je pod UNESCO-vom zaštitom te ga nije bilo moguće rušiti. No, pronađeno je rješenje.


„Kako bismo sklonili tu sramotu, 2013. godine sam na Kapitulu Franjevačke provincije predstavio program prema kojem smo obnovu izvršili od novca zarađenog od ulaznica u klaustar i staru ljekarnu koje smo prikupili u vremenu prije pandemije,“ izjavio je fra Nosić.


Kod pripremnih radova, utvrđeno je kako zgrada nije ni upisana u katastar. Stoga je ishođena građevinska dozvola, ali i svi potrebni dokumenti pa su radovi krenuli 2021. godine. Vodstvo Grada je dalo i dozvolu za korištenje gradske površine izvan zidina na koju je bila postavljena velika dizalica, što je, kaže fra Nosić, bio jedan od ključnih momenata. Pomoću nje je, preko zidina, dopreman građevni materijal i odvođen je otpad.


Dizalica je na prostoru Paščare bila do 10. svibnja 2021. godine, kad je završena većina glavnih radova na objektu, a obnova je dovršena u rujnu 2021. godine. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole Upravnom odjelu a izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, samostan je predao u listopadu 2021. godine. Tehnički pregled objekta je obavljen u ožujku 2022. godine, a radove je kao glavni izvođač vodila tvrtka Spegra.


Uz obnovu kuće u vrtu, ugovorena je i prilagodba prilaza iz ulice Celestina Medovića, gdje je nekada postojala komunikacija između vrta i samostana, a za oba zahvata je prema okončanim situacijama Spegri plaćeno više od osam milijuna kuna s PDV-om, od čega je u državni proračun uplaćeno 1,6 milijuna kuna.


U prizemlju kuće je uređena je dvorana, a u potkrovlju se nalazi šest sobica sa sanitarnim čvorovima.


„Nisam ni znao kako će to ovako izgledati. Što se tiče ovog prostora u kojem se nalazi dvorana, mislili smo taj prostor pružiti skautima koji bi ovdje prenoćili u vrećama za spavanje. Ugradili smo u kupaonice za mlade koji bi tu eventualno prenoćili. No, sada vidimo kako bi se ovdje mogli održavati koncerti, predavanja, seminari, izložbe, zabave... U potkrovlju smo napravili sobice koje smo mislili namijeniti siromašnim studentima, no čini se kako to nema smisla dok je otvoren Studentski dom i dok ima mjesta za njih tamo. Ako bi se te sobice i prostor iznajmljivala, tako bismo mogli konkretnije pomoći studentima, a već dugo godina naša zajednica pomaže 20-ak studenata godišnje stipendijama,“ izjavio je fra Nosić. Zanimljivo je kako je i prostorima već pružen smještaj dvoje francuskih državljana koji su na putu za Svetu zemlju za koju idu biciklom, tražili prenoćište.


Novouređena dvorana je dobila ime 'Sokol' po poznatom glazbeniku fra Bernardinu Sokolu, ali i po barjaku društva Hrvatski Sokol koje je djelovalo u samostanu gdje je sačuvan i barjak društva iz 1905. godine.

Popularni Članci