Romano Perić voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) u Dubrovniku, ujedno i koordinator ITF inspektorata za Hrvatsku, danas je predstavio akciju 'Mediteran – more pogodnosti' čiji je cilj smanjiti broj ovakvih podstandardnih brodova koji ugrožavaju pomorce i okoliš, a koja je pokrenuta na inicijativu SPH. Perić je istaknuo kako je ta inicijativa potvrđena od strane 230 pomorskih sindikata diljem svijeta na kongresu u Singapuru.

„Njome smo htjeli očistiti i reducirati broj substandardnog brodovlja u Mediteranu koji, u konačnici, dolaze u naše luke, a takvih je brodova puno. Mi smo se ovdje koncentrirali na četiri zastave koje smo detektirali kao najproblematičnije među svima koji uplovljavaju i u naše, hrvatske luke,“ izjavio je.

Kampanja je započela 13. ožujka i trajat će dva mjeseca, a u sklopu nje djeluje 27 inspektora unutar Mediterana, sa svim državama koje tu gravitiraju, a uz potporu Države. Kako je kazao, na području Jadrana redovno djeluju tri inspektora – po jedan za sjeverni, srednji i južni Jadran.

„Mi redovno idemo u inspekcijske preglede ovakvih brodova na Jadranu, tu bude 300-tinjak pregleda godišnje. Među njima su i ovakvi brodovi,“ ističe Perić koji je pokazao autentične fotografije s tih brodova i iznio zabrinjavajuće podatke.

ČETIRI GODINE BEZ PRESTANKA NA BRODU

Kako kaže, većinom su to manji brodovi, između 100 do 150 metara, bulk carrieri, brodovi za rasute terete, a njihov je teret uglavnom jeftin poput drvenarije, starog gvožđa, pržine... Uglavnom ne idu izvan područja Mediterana, najčešće idu iz luka iz arapskog svijeta, prvenstveno sjevera Afrike i Egipta prema lukama u Europi.

Problemi u području uvjeta rada su brojni. Kako kaže Perić, radi se tu o izrazito niskim plaćama, oko 500 eura ima većina niže posade, ali često i o neisplatama plaća po nekoliko mjeseci i neisplati prekovremenih radnih sati. Perić je priložio i fotografije koje prikazuju kako se potpisivanje dospijeća plaće izvršava otiskom prsta, što je neuobičajeno u današnje vrijeme. Dodaje kako su podaci o radnim satima često falsificirani jer su napravljeni 'po špagi' jer je poznato kako ih pomorci nikada nemaju. Kazao je kako je osobno susreo pomorca koji je četiri godine bez prekida bio na brodu.

NEDOVOLJNE ZALIHE I NEJESTIVA HRANA

Tu su još loša i nekvalitetna hrana kao i loš i neadekvatan smještaj.

„U istom prostoru se znaju vidjeti rezervni dijelovi i hrana. To je za nas nedopustivo. Potom, povrće zna biti izrazito loše kvalitete, gotovo nejestivo, potom nezapakirano meso... Temperature zaleđenog mesa su na nuli, a trebale bi biti na -18. Sve to lako može dovesti do bolesti posade. Imali smo slučaj u kojem je posada iz hrvatske luke krenula prema Turskoj s iznimno malo hrane, a tu je bilo 14 članova posade. Upitno je dokud bi mogli doći s ovakvo malom zalihom hrane. Inače, ne dopuštamo napuštanje brodova iz naših luka s ovako praznim frižiderima,“ zabrinjavajući su podaci koje je iznio Perić.

Napominje kako pomorci na takvim brodovima uglavnom nemaju zaštitna odijela, kacigu niti opremu. Dodaje i kako su se na takvim brodovima mogli vidjeti i šporeti na drva, što je apsolutno nedopustivo sa svim sigurnosnih aspekata.  Pokazao je i fotografije koje prikazuju puknutu kontrolu spuštanja kod lajbota.

„U nekim hitnim situacijama se tako mogu dogoditi havarije s ljudskim žrtvama,“ izjavio je Perić.

BEZ REDOVNE PLAĆE, GORIVA...

Kako kaže, u posljednjih godinu dana na takvim je brodovima ITF inspektorat naplatio pet i pol milijuna dolara neplaćenih plaća i svega onoga što su brodari dugovali pomorcima. Također, zabilježili su i 30 slučajeva napuštanja broda od strane brodara.

„Mi to zovemo abandonment. To je situacija u kojoj pomorci ne dobivaju redovan servis, hranu, gorivo, plaću, što znači kako su na neki način oni napušteni od brodara. Na Mediteranu je u posljednje vrijeme zabilježeno 30 takvih slučajeva gdje su pomorci prepušteni sami sebi u državi gdje se nalaze. I mi smo imali četiri takva slučaja na kojima smo radili prošle godine, doveli smo ih do kraja, posadu vratili doma i naplatili dugovanja,“ izjavio je Perić.

 „Postoje dvije vrste zastava u svijetu. Jedne su nacionalne zastave gdje se vlasništvo broda vezuje uz vlasništvo i posadu. Druge su zastave pogodnosti što znači kako vlasnik registrira brod u državi koja nije ona u kojoj se nalazi. Takvi sumnjivi brodari uglavnom biraju ove sporne zastave jer takve brodove nijedan dobar i kvalitetan registar ne želi preuzeti. I oni za vrlo mali novac registriraju te brodove u tih registara. Mi smo čak probali doći u kontakt s tim registrima kako bismo ih upozorili, no do njih je vrlo teško doći. Neke zastave pogodnosti čak nisu locirane ni na morskoj obali, pa imamo jednu Boliviju ili Mongoliju koje uopće nemaju more,“ izjavio je Perić.

Na pitanje Dubrovačkog dnevnika koliko takvih brodova uplovljava u naše luke godišnje, Perić kaže kako se bilježi oko 300 do 400 ticanja godišnje, a kako ih je na Mediteranu oko 1200. Uglavnom se tu radi o posadi iz Egipta, Sirije, Turske, Azerbejdžana, Georgije...