U Dubrovačkoj Republici vijećnici nisu donosili važne odluke za vrijeme južine jer su smatrali da se ne mogu donositi suvisle odluke. Iako neki znanstvenici u radovima navode da je razlog tome zapravo politički, utjecaj vremena na ponašanje i zdravlje ljudi je neupitan.

"Naime, množenjem Republike množile su se i obveze. U skladu s tim, u 15. stoljeću raste broj sjednica: Veliko se vijeće sastajalo 80 puta godišnje, Vijeće umoljenih više od 160 puta, a Malo vijeće čak više od 200 puta.

Dakle, vlastelin koji je bio član Senata godišnje je imao i oko 250 sjednica, a ako je bio članom Maloga vijeća, broj sjednica dosegao je 450 godišnje.

Nije ni čudo što je zanimanje s povećanjem obveza postupno opadalo, pa su se mnogi vijećnici nastojali riješiti ovoga dijela službe. Mnogi su razlozi bili navedeni, oni opravdani i neopravdani. Smatrali su kako se ne može suvislo odlučivati ako puše bura, osobito južina, ili ako je vruće i slično. Neki su se pokušali izvući sa sjednica navodeći loše zdravstveno stanje kao uzrok tomu ili pak govoreći da je vrijeme berbe. Naposlijetku je odlučeno da će se onima koji ne vrše svoje dužnosti uskratiti novčana potpora koju su imali pravo tražiti od države u slučaju ženidbe djece i u drugim kritičnim situacijama te da će se njihovi dugovi bez milosti utjerivati," stoji u znanstvenom radu Ivane Mehemdović na temu Državno uređenje Dubrovačke republike.

Istina ili ne da je upravo južina bila razlog ne pojavljivanju na sjednicama Vijeća, neupitno je da ona utječe na pojedince odnosno na one koji su osjetljivi na promjene vremena.

Meteoropatske tegobe izražene su kod naglih promjena temperature, tlaka ili porasta vlage u zraku. Obično se jedan do dva dana prije promjene vremena kod osjetljivih osoba javljaju tegobe.