Tom su prilikom, bježeći od požara, živote izgubili djelatnici hidroelektrane Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko. Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, krajem siječnja bi Optužno vijeće Županijskog suda u Dubrovniku trebalo odlučivati o potvrđivanju, odnosno odbacivanju optužnice. U slučaju potvrđivanja optužnice, trebalo bi početi suđenje, a obično je rok kod kompleksnijih slučajeva do tri mjeseca od samog datuma potvrđivanja. Prema informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, optužene u nesreći bi trebala braniti odvjetnička elita, a neka od imena su Čedo Prodanović, Zvonimir Hodak i Joško Čeh. Obitelji oštećenih su angažirale odvjetnicu Doris Koštu. 

Optužnica je podignuta protiv bivšeg direktora Pogona elektrane Mata Miškovića te dvojice direktora u HEP-ovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikole Rukavine i Željka Starmana. U dvije zasebne točke, optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o. 

ZA ŠTO IH SE TERETI? 

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, Miškovića, Rukavinu i Starmana se tereti kako su, kao odgovorne osobe tijekom druge polovice 2016. godine i do 29. prosinca 2017. u Dubrovniku i Zagrebu u izvođenju radova na rekonstrukciji hidroelektrane postupali protivno Zakonu. Kako stoji u obrazloženju, tereti ih se da su postupali protivno 'obvezama investitora za ishođenje građevinske dozvole, i u tom postupku mogućnosti javnopravnih tijela za ocjenu uvjeta i mjera i iz područja zaštite od požara, te prijavi radova, pristajući tako da bez institucionalnog nadzora rekonstrukcije pogona nastanu propusti'. Kako su objavili na stranicama, 'navedeno se i dogodilo kad su tijekom 2017. godine, po izvođačima radova radovi u pogonu izvedeni protivno odredbama propisa koji određuju mjere opće zaštite od požara i zaštite od požara'. 

Nujića i Vučića se tereti kako su također postupali protivno Zakonu što je dovelo do ozbiljnih propusta. Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, požar nastao u kabelskoj vertikali pogona, putem lakozapaljivih i gorivih materijala koji se nisu smjeli ugraditi, proširio se i zahvatio područje strojarnice pogona, gdje je gorenje obloga stropa postavljenih od neodgovarajućih  materijala uzrokovalo brzo širenje vatre, isijavanje znatne količine topline i štetnih produkata gorenja. Kako je objavljeno, trojica zaposlenika pogona su, u tako stvorenoj nemogućnosti bijega smrtno stradali, a sedmorica zaposlenika su doživjela akutne reakcije na stres, dok je u pogonu nastala materijalna šteta od najmanje 90.000.000,00 kuna.

HEP Proizvodnja d.o.o. je optužena kao odgovorna za povrede dužnosti pravne osobe, u vezi postupanja odgovornih osoba u toj pravnoj osobi. Svi okrivljenici brane se sa slobode.

NEPOSTOJEĆA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, RUPA U ZIDU I PVC MATERIJAL U STROPU 

Optužnica potvrđuje i sva saznanja koja je Dubrovački dnevnik objavio u ožujku 2019. godine. Naime, tad smo pisali kako za projekt rekonstrukcije nije ishođena građevinska dozvola. Prema tadašnjim neslužbenim informacijama, sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole. U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole. 

Osim toga, a kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu koje se, prije svega, odnose na materijal koji je ugrađen u strop i koji je lako zapaljiv. Prema nalazu inspekcije, a kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, utvrđeno je kako je poslodavac ugradio 'valoviti poliester u roli'. U izjavi o svojstvima materijala stoji kako je riječ o zapaljivom i lako zapaljivom materijalu koji se kao takav nije mogao nalaziti u postrojenju. Inspekcija je u svom nalazu naglasila kako su time prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu te kako, slijedom toga, HEP nije osigurao to da su radna mjesta njihovih zaposlenika u svakom trenutku sigurna. Također, prema nalazu inspekcije, nije se osiguralo da se hidroelektrana koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i propisima. Osim toga, inspekcija je navela kako se ugradnjom navedenog materijala ugrozio život radnika te njihovo zdravlje. 

Iz više povjerljivih, dobro upućenih izvora doznali smo tada kako se u zidu gdje je izbio požar nalazila i rupa koja nije sanirana. Prema neslužbenim informacijama, vatra je kroz tu rupu zahvatila strop od lako zapaljivog materijala što je stvorilo ogromne probleme. Već se naveliko govorilo kako požar nije imao velike razmjere, no kako je temeljni problem predstavljao crni gusti dim zbog kojeg su se djelatnici koji su se zatekli u postrojenju teško orijentirali, a trojica poginulih radnika su, bježeći od dima, silazili sve niže u postrojenje da bi naposljetku bili primorani skočiti u odvodni kanal u kojem su izgubili svoje živote. Navodno su se na mjestima u postrojenju gdje su nekoć bile metalne ploče nalazile rešetke kroz koje se dim brže širio postrojenjem zbog čega su djelatnici bili primorani bježati. 

HEP GODINU DANA IGNORIRAO JAVNOST 

Nakon tragedije, povukla su se brojna pitanja, u prvom redu oko sigurnosti i uvjeta pod kojima su radili djelatnici, no odgovori od strane HEP-a nisu pristizali. Sve vrijeme je na adrese nacionalnih i lokalnih medija pristizalo tek jedno floskularno priopćenje u kojem HEP izražava žaljenje i navodi kako su djelatnici HE Dubrovnik sigurni, no bez odgovora na konkretna pitanja. 

Istraga je bila u tijeku stoga je logično kako HEP u javnost ne može i ne smije izlaziti s detaljima oko cijele priče, no svakako je impresivna potpuna ignorancija koja je trajala godinu dana. Tek je nakon 12 mjeseci od tragedije direktor HEP Proizvodnje Robert Krklec dao prvu suvislu izjavu kao neki predstavnik društva. Također, medijima ni u jednom trenutku nije bilo odobreno posjetiti hidroelektranu, a od tragedije su prošle dvije godine. 

Ivona Butjer Mratinović