Postrojenje je bilo van funkcije bilo više od godinu dana, a u tom vremenskom razdoblju se naveliko govorilo o financijskim gubicima koji su iz toga proizašli. Dubrovački dnevnik stoga je uputio upit prema HEP-u o gubicima, odakle su odgovorili kako će se 'financijski učinak zastoja proizvodnje u HE moći precizno utvrditi tek kad u pogon krenu oba agregata. Dakle, iz HEP-a su odgovorili kako zapravo više od godinu dana nemaju pojma koliki su njihovi gubici, a to će im biti poznato tek kada hidroelektrana ponovno bude u punom pogonu. 

"Akumulacija HE Dubrovnik je popunjena te će se po ulasku oba agregata elektrane u pogon u punoj mjeri moći koristiti za proizvodnju električne energije prema dispečerskim zahtjevima. Tada će se, s obzirom na zatečeno stanje energetske vrijednosti akumulirane vode, moći precizno utvrditi financijski učinak zastoja proizvodnje u HE Dubrovnik," stoji u odgovoru HEP-a na novinarski upit Dubrovačkog dnevnika. 

Teško je vjerovati kako nacionalna energetska tvrtka u državnom vlasništvu, uz sve stručnjake koji su u njoj zaposleni, u više od godinu dana otkako je hidroelektrana van funkcije nije izračunala koliki je potencijalni gubitak ili jest, ali jednostavno tu informaciju ne želi podijeliti s javnosti. Teško je vjerovati i kako je takva tvrtka na novinarski upit odgovorila kako ne zna koliki je gubitak dok postrojenje ponovno ne krene s radom.

Dubrovački dnevnik stoga je upitao za pomoć bivšeg djelatnika HEP-a koji je izračunao kako bi gubitak u godinu dana zbog toga što je hidroelektrana van funkcije mogao iznositi 1.197.936.000 kuna. U svom je izračunu koristio prosječnu cijenu koja se koristi godinama, a iznosi 106 lipa tj. 1,06 kuna, uz dodatak za OIE koji iznosi 12 lipa tj. 0,12 kuna. Zbrojem navedenih dviju vrijednosti dolazi se do iznosa od 1,18 kuna. 

On je tako za Dubrovački dnevnik opisao idealnu i očekivanu situaciju proizvodnje u Hidroelektrani Dubrovnik iz čega proizlazi kako bi gubitak za Hrvatsku mogao iznositi 1.197.936.000 kuna, koliko bi u očekivanim uvjetima proizveo jedan od dva agregata hidroelektrane. Također, vrijedi spomenuti kako je riječ o izračunu za razdoblje od godinu dana, a kako je postrojenje bilo van funkcije dulje od tog razdoblja pa je gubitak, očekivano, još i veći. 

DETALJNI IZRAČUN 

Proizvodnja HED

Idealna situacija:

• 2 agregata svaki 126 MW inst. snage

• 126 x 24 sata x 30 dana x 12 mjeseci x 2 = 2177280 MWh

• 2177280 MWh x 1000 = 2 177 280 000 kWh

• 2 177 280 000 x 1.18 kn = 2 569 190 400 kn

• Agregat   I = 1 284 595 200 kn

• Agregat  II = 1 284 595 200 kn

Očekivana  situacija (kad voze oba agregata):

• 2 agregata svaki 117.5 MW 

• 117.5  x 24 sata x 30 dana x 12 mjeseci x 2 =  2 030 400 MWh

• 2 030 400 MWh x 1000 = 2 030 400 000 kWh

• 2 030 400 000 x 1.18 kn = 2 395 872 000 kn

• Agregat   I = 1 197  936 000 kn (za Hrvatsku)

• Agregat  II = 1 197  936 000 kn 

• Za ovo stanje svaki dan = 6 564 032  /2 = 3 282 016 kn

• Svaki sat = 273 501 / 136 750 kn

Iz navedenog cijena proizvedenog  kWh u Hidroelektrani Dubrovnik iznosi:

• Godišnji troškovi elektrane oko 15-20 milijuna kn (plaće i ostalo) 

• 15 000 000 -20 000 000 / 2 395 872 000 = 0,626  - 0.834 lipe