Kako je gradonačelnik Mato Franković ranije kazao za Dubrovački dnevnik, u rujnu bi se trebala otvoriti dva nova vrtića u gradu. Radi se o prostoru Studentskog centra na DOC-u, a drugi bi vrtić trebao biti na Babinom kuku. Sva bi dubrovačka djeca tada imala mogućnost pohađanja vrtića, a roditelji jednu muku manje.

Prostor Studentskog doma gdje će u rujnu biti otvoren novi vrtić 

Ipak, te dvije investicije neće u potpunosti riješiti želje roditelja iz Mokošice koji bi radije mjesto u vrtiću u Mokošici s obzirom na to kako Pčelica nema dovoljno kapaciteta, niti gradska uprava može pronaći dovoljno kvalitetne prostore u tom naselju koji bi mogli zadovoljiti pedagoške standarde. 

PČELICA 'RASTE' NA 16 GRUPA

Osim ovih investicija, Grad se sprema i za brojne druge koje se tiču ulaganja u pedagoške institucije. 

„Imamo građevinsku dozvolu za novi vrtić u Mokošici koji bi imao 16 grupa u odnosu na sadašnjih sedam, što znači rušenje u potpunosti cijelog vrtića i izgradnja novog. Dobili smo i sredstva od države, doduše nedovoljna za izgradnju cijelog vrtića, a ono što je ključno za taj projekt jest izgradnja ceste Tamarić kako bi se uopće tamo nešto moglo izgraditi“, rekao je i dodao kako na tom području imaju projekte gradnje osim vrtića, i škole. 

„Dobili smo i novce za izgradnju vrtića u Komolcu i krećemo u postupak ishođenja potrebne dokumentacije odnosno građevinske dozvole“, rekao je Franković. 

U procesu kupovine kompleksa TUP prošle godine iz Grada su komunicirali i mogućnost za smještaj novog vrtića u tom prostoru, međutim nakon sagledavanja, gradski službenici su zaključili kako ti prostori nisu dovoljno kvalitetni.

VRTIĆ I U BIVŠEM BISKUPSKOM DVORU 

„Vjerujem kako ćemo ovim investicijama do rujna riješiti pitanje postojeće liste čekanja, a osim toga idemo u suradnji s Dubrovačkom biskupijom u najam objekta Biskupije i bivšeg biskupskog dvora kojeg ćemo adaptirati i u kojem će biti otprilike 120 mjesta za djecu. Prednost tog prostora je jedan ogroman vrt jer uvijek gledamo da kada ulazimo u nove investicije vodimo računa o tome da imaju dvorišni prostor. Zato i ovaj prostor u DOC-u gdje je bio Studentski centar, ima jednu veliku taracu, i to je odmah puno bolje za vrtić“, ističe gradonačelnik

Franković apostrofira i kako su u najvećem nedostatku s prostorima za jasličke grupe. 

„Za odrasliju djecu u vrtićkim programima imamo mjesta, ali najveći prostorni problemi su za jaslički program, a i to bi se od rujna ovime trebalo riješiti“, zaključuje. 

ŠTO JE S BESPLATNIM VRTIĆEM?

Roditelji u Dubrovniku plaćaju jednu od najmanjih cijena vrtića, odnosno participacije u ekonomskom iznosu vrtića, a cijene se za roditelje kreću od 250 do 550 kuna, ovisno o primanjima roditelja. Dok je ekonomska cijena vrtića od 730 kuna za kraći vrtićki trosatni program, do 2430 kuna za redoviti jaslični i vrtićki program, iznosi do te pune cijene pokrivaju se iz gradske blagajne. 

Već nekoliko godina spominje se i ideja o besplatnom programu u predškolskim ustanovama za svu dubrovačku djecu, zbog čega smo pitali gradonačelnika je li ta ideja još uvijek 'na stolu' i je li takav potez uopće ostvariv, a u konačnici i održiv za gradsku blagajnu. 

„Nakon dvije godine korone, u ovim trenucima to nije održivo, da nije bilo korone bilo bi održivo. Međutim, moramo reći kako uistinu cijena vrtića u Gradu Dubrovniku, koju roditelji plaćaju, je jedna od najmanjih u Hrvatskoj. Siguran sam kako ćemo u jednom trenutku doći ponovno do mogućnosti za razmišljanje o uvođenju besplatnog vrtića. Mislim kako bi to bio jedan dobar poticaj, ali istovremeno u ovom trenutku nismo u mogućnosti zbog svih onih financijskih nedaća i problema koje smo imali u dvije godine korona krize“, zaključio je gradonačelnik Franković. 

GRUPE SU PREKOBROJNE 

Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Franica Lasić govori nam kako su odgojne skupine u dubrovačkim vrtićima već neko vrijeme prekobrojne.

„Taj problem je izraženiji u jasličkim skupinama koje broje od 14 do 17 djece po skupini ovisno o veličini prostora. U vrtićkim skupinama približili smo se brojevima propisanim Državnim pedagoškim standardom i u njih je upisano od 17 do 24 djece. Zadnjih godina teži se smanjenju broja djece u skupinama i polako se približavamo brojkama koje su propisane Državnim pedagoškim standardom čemu uvelike doprinosi razumijevanje osnivača, nadležnog Upravnog odjela i pročelnika. Kako bi se u potpunosti poštovali normativi, potrebni su nam novi prostori s kojima bismo rasteretili postojeće skupine i otvorili nove“, navodi ravnateljica. 

“Kako smo 'ženski kolektiv' s mnogo bolovanja i rodiljnih dopusta događaju nam se periodi kada nam nedostaje odgajateljica, ali uz profesionalnost odgojiteljica uspjevamo prebroditi te krize. Što se tiče drugih kadrova u vrtiću, nedostaju nam logopedi. U listopadu su dvije logopedinje prešle raditi u bolnicu gdje imaju veća primanja“, govori Lasić i dodaje kako bi za poboljšanje situacije idealna bila najavljivana izgradnja objekta u Komolcu i obnova i nadogradnja vrtića Pčelica.