/* */

LINĐO OTKRIO ŠTO PLANIRA U BUDUĆNOSTI U nedjelju kreće audicija, za najmlađe izdali bojanku

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović

Planovi Javne ustanove Folklorni ansambl Linđo s posebnim naglaskom na skorašnju audiciju predstavljeni su danas u Lazaretima, u Linđovoj lađi, a riječ su imali gradonačelnik Mato Franković, v.d. ravnatelja JU FA Linđo Vlaho Kljunak te kustos i etnolog Ivica Kipre. Osim toga, predstavljena je i 'Linđova bojanka', novi projekt koji za cilj ima upoznati najmlađe s tradicijskom kulturom našega kraja, a koji je izrađen u okviru programa 'Linđovo blago'.

Na samom početku, v.d. ravnatelja je kazao nešto više o samoj audiciji.

„Bliži nam se kraj naših redovnih nastupa koje imamo svakog utorka i petka i slijedi nam važan događaj, a to je audicija koja će se održati u nedjelju, od 9.00 do 11.00 sati. Tri tjedana smo obilazili osnovne škole kako bismo učenicima viših razreda na novi, multimedijalni način približili ansambl i što sve mogu naučiti, ako postanu Linđovci. Naši nastupi neće završiti s dovršetkom naših redovnih nastupa,“ kazao je, najavivši nove nastupe.

„U suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, subotom ćemo imati nastupe ispred crkve sv. Vlaha, kao i tradicionalni humanitarni koncert za potrebe Udruge slijepih DNŽ. Također, imat ćemo i božićni pjevački koncert 29. prosinca, u crkvi Male braće, kao i dvije kolende, na Badnjak i na Staru godinu,“ rekao je Kljunak.

Po pitanju putovanja Linđovaca, kazao je kako su nastupili u Zadru, Vukovaru, Kupresu, Podgori, Lastovu, a u planu su novi nastupi. Krajem ovog mjeseca će vrlo vjerojatno biti gosti festivala u Bugarskoj, početkom prosinca najmlađi Linđovci će nastupiti u Zagrebu i Velikoj gorici, u siječnju će gostovati na Bledu, a sredinom prosinca u suradnji s Gradom će nastupiti u Raveni.

Kljunak je kazao nešto više o samom programu 'Linđovo blago', u sklopu kojeg je nastala bojanka koja prikazuje nošnje Dubrovačkog primorja.

„To je projekt koji je krenuo 2011. godine i doživljavalo je različite promjene u koncepciji i pristupu. Naš je cilj da se što više približimo toj skupini jer mislimo kako iz takve baze možemo dobiti kvalitetu u budućnosti. Planiramo poslati dvije djelatnice na jedan seminar kako bi obogatile svoje znanje. Sama bojanka je rezultat rada s Linđovim blagom i ona se pokazala kao nužnost, ali i jedan edukativno-zabavni priručnik koji sadrži u sebi informacije vezane uz naš folklor i baštinu. Uskoro će izaći i engleska verzija, kao i mogućnost novih izdanja jer smo u prvom izdanju pokrili samo jedan dio naše županije,“ izjavio je te dodao kako je prije mjesec dana s radom krenula i Linđova suvenirnica koja se također nalazi u sklopu Lazareta.

„Ideja je da taj prostor bude s vremenom obogaćen i multimedijalnim sadržajima. U tom smislu već radimo pripreme,“ najavio je.

Franković je kazao kako je bojanka dobar projekt jer ima edukativan karakter te kako bi bilo dobro kad bi se one našle i u dubrovačkim školama u cilju promicanja kulture i baštine, kao i u cilju toga da se što više djece odluči svoje slobodno vrijeme iskoristiti na plesanje u Linđu. Također, osvrnuo se i na stanje u samoj ustanovi.

„Drago mi je što su s Linđom stvari krenule u jednom dobrom i stabilnom smjeru, mislim kako je to važno i za Grad. Činjenica je kako Linđo počiva na onom najosnovnijem, a to su amateri. Što bi Linđo bio bez amatera, bez grupe mladih entuzijasta koji ovdje dolaze kako bi plesali, učili, zabavljali se, a u konačnici i prezentirali bogatu kulturno-povijesnu ponudu našeg kraja? Linđo je izvrstan turistički proizvod te se nadam kako će hotelske grupacije na području Grada Dubrovnika te organizatori kongresa u budućnosti više angažirati Linđo te tako doprinijeti pozitivnijem financijskom aspektu i više se orijentirati na ono što je Gradu bitno, a Gradu je bitan razvoj Linđa kao institucije,“ kazao je Franković.


Kipre je kazao nešto više o samoj bojanki i timu koji je na njoj radio.

„Naslov bojanke je 'Linđovo blago', a podnaslov 'Baština u bojama'. Ona to uistinu jest i drago nam je što će djeca moći bojati te nošnje, crtati ih, nadopunjavati. Na izradi bojanke je sudjelovala mala, ali vrijedna skupina entuzijasta i ljudi različitih struka. Dubravka Sarić je autorica projekta i urednica bojanke, za maštovita likovna rješenja i ilustracije zaslužna je Petrunjela Vuković, za šaljive i poučne stihove zaslužne su odgajateljice dječjeg vrtića Radost. Na bojanki je radio niz ljudi poput etnologinje Marice Matuško, Marije Vraničić, Mirjane Žeravice. Ivana Putica je ponudila zanimljiv način oblikovanja koji je prilagođen djeci. Kao etnolog i antropolog sam se i sam pridružio projektu kao autor stručnog koncepta. Tradicijska baština je bitan dio našeg zavičajnog identiteta i ova bojanka ima za cilj da se ona očuva u suvremenim globalizacijskim procesima,“ rekao je Kipre.

Inače, bojanka će u narednom vremenu biti dostupna po promotivnoj cijeni kako bi se najmlađima približila kulturno-povijesna baština našeg kraja na zabavan i kreativan način.

Popularni Članci