Pandemijsko razdoblje zadalo je težak udarac turizmu, a pogotovo onom kruzerskom. Tijekom 2020. godine, kruzing turizam u Dubrovniku, ali i ostatku svijeta, je u potpunosti izostao. 

Iako je pandemija još vladala, u 2021. godini se turizam donekle počeo oporavljati, ali uz velike restrikcije, mjere i uvjete. Tako kruzerske kompanije nisu mogle prodati pune kapacitete jer je jedan dio broda morao biti prazan i služiti kao karantena, u slučaju ako bi se COVID proširio među putnicima. 

Oni, doduše, nisu pretjerano hrlili na kruzere jer se bez negativnog PCR testa i/ili potvrde o cijepljenju nisu mogli ni ukrcati na kruzere. Neke kompanije su uvele tzv. 'bubble iskrcavanje' s broda. U naravi, grupe s brodova koje bi išle u obilazak grada nisu se smjele odvajati. Prema zamisli, pripadnici grupe nisu se smjeli izdvojiti i sami poći do butige ili popiti piće u kafiću nego su se morali držati skupa i obilaziti prostore, primjerice muzeje, gdje bi njihov dolazak bio unaprijed najavljen. No, od tog zamornog koncepta se odustalo već nakon mjesec i pol dana. 

OVE GODINE NAJAVE JOŠ BOLJE 

Stvari su se lani po pitanju kruzing turizma, počele vraćati u normalu, no ne u tolikoj mjeri da bi se sustigla rekordna turistička 2019. godina. No, prema najavama ova bi godina trebala biti još uspješnija. 

„Približavamo se 2019. godini. Prošle godine smo imali oko 320 kruzera, a ove godine bi prema najavama u Luku Dubrovnik trebalo uploviti oko 350 kruzera,“ izjavio je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž. 

Prema najavama, u grušku luku bi ove godine trebala uploviti 343 kruzera, dok bi ih na sidrištu ispred Grada trebalo biti 47, što ustvari znači kako bi u Dubrovnik ove godine trebalo uploviti 390 kruzera koji bi trebali dovesti 528 067 gostiju. Naravno, teško je očekivati kako će kapaciteti svih kruzera koji stižu biti u potpunosti popunjeni, no radi se i dalje o vrlo impresivnoj brojci. 

Inače, prvi kruzer koji je ove godine uplovio u Dubrovnik bila je Costa Deliziosa. Brod je u grušku luku uplovio 7. siječnja, no redovna uplovljavanja očekuju se od ožujka. 

I DALJE NAJVIŠE DVA VELIKA KRUZERA ISTOVREMENO 

Raguž naglašava kako će se, uz toliki broj gostiju, i dalje uvoditi red i kako gužvi neće biti, sukladno smjernicama koje su predložene projektom 'Respect the City'. Podsjetimo, to znači kako će se izbjegavati scenariji u kojima su u gruškoj luci istovremeno više od dva velika broda na kružnim putovanjima te kako će se i dalje voditi računa o rasporedu njihovih dolazaka, sukladno njihovim bruto tonažama i ostalim parametrima. 

Ono što bi moglo doprinijeti dodatnom oporavku kruzing turizma jest odustajanje kompanija od napornih i strogih pandemijskih mjera koje bi ove godine trebale biti još fleksibilnije u odnosu na proteklo vrijeme. 

UTIHNULI I KRITIČARI 

Prije pandemije su se mogle čuti različite kritike na račun kruzerskih gostiju i uopće dolazaka kruzera. Govorilo se kako oni ne troše puno, a stvaraju gužve. No, danas se malo tko buni protiv kruzera u gradu. Raguž smatra kako su na promjenu takve percepcije utjecale smjernice uz koje se izbjegavaju gužve po Gradu i čepovi na ulazu na Stradun s Pila. Navodi kako kruzerski gosti nipošto nisu beznačajni. 

„Gosti koji se ukrcavaju na kruzere su obično oni koji u sedam dana žele vidjeti sedam različitih destinacija. To nisu gosti koji se svake godine ukrcavaju na kruzere nego oni koji tako putuju povremeno, a onda se na nekoliko dana vraćaju u destinaciju koja im se svidjela tijekom putovanja kruzerom. Tamo gdje im se svidjelo, vratit će se i ostati dulje,“ govori Raguž. 

Kako objašnjava, statistike pokazuju kako se 18 posto posjetitelja na kruzerima kasnije vrati u Dubrovnik. 

„Ako Dubrovnik na brodovima posjeti milijun ljudi, to znači kako će se oko 180 tisuća ljudi tu vratiti na tri, četiri, pet ili više dana. Neki od njih će odsjesti u apartmanima, možda u vlasništvu onih koji se žale na kruzerske goste. Isto tako, gost s kruzera u prosjeku potroši 80 eura, što nije zanemarivo,“ kaže Raguž koji dodaje – ne treba zazirati od kruzing turizma, ali treba paziti na mjeru i njime pametno gospodariti, kako bi lokalno stanovništvo bilo zadovoljno, a i kako bi gosti, pa i oni s kruzera, mogli doživjeti Grad na pravi način. 

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika