Kako su iznijele na konferenciji, jedan od tri problema je maritimno rješenje akvatorija samog naselja. Postoje dvije verzije kad se o tome radi, a obje predstavljaju širenje nautičkih vezova za dodatnih 49.
„Planira se sezonska nautička marina-pumpa koja će se vrlo vjerojatno ovim planom i izbaciti, ali bolje spriječiti nego liječiti. No, planira se betonizacija obalnog pojasa južnog dijela naselja Suđurađ, dakle same uvale, od više od 50 posto obalnog pojasa. Naša vala je izuzetno mala. Nastat će ekološki problemi, ali i zagušenost prometa. Već imamo tu situaciju, a dodatnim vezovima i plovilima u samoj uvali gubimo otočni identitet i postajemo betonizirana sredina,“ izjavila je Marija Goravica.
Kao problem su prepoznale i to što, kako navode, UPU predviđa proširenje područja namijenjenog mješovitoj izgradnji za cijelih 200 posto.
„Saznali smo na javnoj raspravi kako se planira proširenje građevinskog područja od osam hektara na cijelih 25. Na ovaj način razvoj mjesta se stavlja u službu apartmanizacije i betonizacije. Tako se uništavaju mjesta koja čine Suđurađ jedinstvenim. Ovakvim modelom razvoja prijeti zatiranje svih kulturno-povijesnih osobina područja,“ izjavila je Dobrina Goravica.
Kao treći problem navele su kako, prema njihovom mišljenju, Prijedlogu UPU-a nedostaje vizija mjesta koja bi trebala biti utemeljena na potrebama mještana Suđurđa.
„To su promjene koje se planiraju i koje uključuju proširenje povijesne ceste u povijesnom dijelu Suđurđa od ljetnikovca do crkve sv. Duha, neprimjereno uređivanje place Suđurđa gdje se predviđa trafostanica unutar ljetnikovca. Potom, planiranje gradnje parkinga na površini koja je vrt koji je dio ljetnikovca, a uz to i privatna površina. To je zaštićeno kulturno nasljeđe,“ kazala je Dobrina Goravica.
Svoje mišljenje iznio je i Davor Ljubičić koji se kao doktor znanosti 20 godina bavi problemima održivosti naselja otoka. Kako je naglasio, Prijedlogom se ne poštuju odrednice Europske unije o održivosti.
„Postoje najnovije odrednice održivog razvoja koje ovaj Prijedlog ne poštuje ni u jednom segmentu. Ne poštuje odrednice 3E, dakle ekonomije, jednakosti i održivost, odnosno stavova domaćeg stanovništva kojima nije pružena mogućnost da taj plan razmotre u svom mjestu nego da dolaze u Dubrovnik te promatraju njima nepoznate dokumente koje i stručnjaci teško tumače. Ovdje se radi samo o investiranju privrednog kapitala onih koji su kupili zemlju da se to zemljište izgradi i da se uništi budućnost otoka koji je stvarao svoju kulturu i običaje.
„Upozoravao sam 'Srđevce', pisao sam tekstove o medijima u tome, ali čini se da sam na kraju sve to radio za svoju dušu. No, nisam! Pokazao sam kroz cijeli svoj radni vijek radim u korist održivosti. Ne mogu vjerovati da netko može gledati samo parcijalne interese jednog dijela otoka,“ izjavio je Ljubičić dodavši kako će se 'na otoku dogoditi ono što se dogodilo na Balearima', misleći pri tom na pretjeranu betonizaciju.

Povećanjem broja vezova, ali i gradnjom parkirališta namjerava se doskočiti problemu manjka mjesta u pomorskom i kopnenom prometu. Na pitanje Dubrovačkog dnevnika, kako bi riješili taj problem, Marija Goravica je odgovorila kako su predložili druga mjesta za parking, poput zemljišta u luci te drugim dijelovima u unutrašnjosti naselja.
„Što se tiče vezova, to je veliki problem. Tu je sve veći broj brodova i brodica koji su dionici javnog prometa, izletničkog i inog. Sve više ih je možda i nekim reguliranjem od strane Županije, Grad ai Države, ali uvala je mala i ona može podnijeti određenu količinu plovila i vezova. Sve ostalo što premašuje taj određeni broj znači gubitak plaža i identiteta otoka,“ odgovorila je.