Predsjednik Društva Tito Dubrovnik Željko Barač je održao govor o ulozi Josipa Broza Tita u razvoju samoupravnih odnosa u Jugoslaviji.

„Mislim kako je to njegov najznačajniji dio u odnosu na ostala njegova grandiozna djela. Na tom planu je on oslobodio radne ljude i dao im je vlast. Oduzeo je vlasništvo kapitalistima i dao radnicima na upravljanje. Dao im je i instrument putem kojeg će se osloboditi od zavisnosti od rada. Mislim kako je to njegovo najveće djelo, koje je razvio sa svojim suradnicima,“ izjavio je Barač dodavši kako su ta dostignuća, koja je nazvao pravnim, društvenim i revolucionarnim promjenama, bila jedinstvena u svijetu te kako je on bio njihov sudionik i svjedok.

„To je bio jedan ljudski, humani projekt i sustav u kojem su se ljudi mogli izraziti i mogli su vladati svojim sudbinama. Danas je to nemoguće. Danas imamo simbiozu između političara koji su na vlasti, a to su uglavnom nacionalno obojene stranke koje dominiraju, s tehnomenadžerima koje su oni postavili po razno-raznim državnim i privatnim firmama. Ta simbioza traje i oni crpe korist i vrijednost iz bivšeg društvenog, a danas ostataka javnog vlasništva i na osnovu toga egzistiraju, a građani u principu ne znaju što ih je snašlo nego preživljavaju," izjavio je. 

Lik Tita je u javnosti shvaćen dvojako, neki ga vide kao revolucionara i odličnog vođu, drugi kao zločinca i diktatora. Barač je kazao koja je njegova vizija Titovog lika i djela.

„On nije bio nepogrešiv, ali je bio fantastičan vizionar i vođa. Imao je osjećaja za pravdu. Imao je i fantastičan autoritet. Da, griješio je, ali je uvijek bio na pravom putu i poduzimao je akcije da se stvari poprave. U centru mu je uvijek bio čovjek. Sve one negativnosti koje se danas forsiraju, kako je zločinac, diktator i uzurpator, su propaganda zapadne mašinerije koja i dalje radi na sotoniziranju samoupravnog socijalizma koji je njima bio velika opasnost. Jer to je bio najrazvijeniji projekt u svijetu,“ izjavio je Barač.

Tijekom svog predavanja, Barač je istaknuo kako je kao dijete od 11 ili 12 godina poslušao Titov govor u Splitu gdje se mogao, kaže, osjetiti veliki zanos ljudi i oduševljenje. Kadrovi tog govora su prikazani prije samog govora.

„Vidjelo se koliko su ljudi voljeli Tita. A zašto su ga voljeli? Ne zato što je bio nekakav apsolutist i njima vladao, nego zato što ih je oslobodio. Nakon NOB-a gdje je Tito sa svojim jedinicama oslobodio Jugoslaviju i zbog čega je mogao utjecati na formiranje vlasti i zajednice, on se opredijelio za sovjetski model jer drugog nije imao na raspolaganju. Zemlja je bila razrušena, s malo sredstava i puno negativnosti, nacionalnih, ekonomskih itd. Tito je najprije ukinuo privatno vlasništvo koje je prešlo u državne ruke. Uslijedila je obnova, upravljalo se centralistički. U jednom dijelu su već bili vidljivi veliki rezultati. Na primjer stanovi su oduzeti stanodavcima i podijeljeni svim građanima koji ih nemaju. Zemlja je oduzeta zemljoposjednicima, podijeljena je seljacima. Tvornice koje su ostale su oduzete kapitalistima, predane su radnicima, mada su ostale državne. Nakon nekoliko godina, Tito i njegovi suradnici su uvidjeli kako na duge staze to neće biti dobro pa su krenuli novim putem. Tu je kardinalan zakon o predaji tvornica radnicima iz 1951. godine. Tu su one iz državnog vlasništva predane na upravljanje radnicima. Počeo se graditi model jugoslavenskog samoupravnog socijalizma. Radnici su došli na svoje. Umjesto da rade za drugoga, počeli su raditi za sebe,“ kazao je Barač koji je podsjetio kako 'čovjek svoju ukupnu slobodu može doživjeti samo kad je slobodan od vlasnika', što je marksistička teza.