Pješački prijelaz kod apoteke u Lapadu već godinama među Lapađanima slovi kao najopasniji pješački prijelaz u ovom dijelu grada. Iako je 'zebra' iscrtana, pješaci trebaju biti iznimno oprezni jer promet je gust, a raskrižje nepregledno, pa vozači u potrebi da se što prije uključe na glavnu cestu nerijetko gube pažnju s onih najugroženijih u prometu.
Sporno je priključivanje, točnije lijevo skretanje iz Ulice Mata Vodopića na glavnu cestu Ulice kralja Tomislava, odnosno pojednostavljeno – skretanje od apoteke prema pošti. Izlazak u ulozi lijevog skretača pokazuje se sve više problematičnim, pa osim što se stvaraju gužve, nerijetko dolazi i do opasnih situacija kada se vozači 'ubacuju' u promet i u nesigurnim situacijama, jer u suprotnom čekanje traje jako dugo i uzrokuje nervozu drugih vozača u koloni.
VOZAČI REAGIRAJU ISHITRENO, A PJEŠACI SU U OPASNOJ SITUACIJI
Takvi ishitreni potezi vozača stvaraju probleme, kako drugim vozačima, tako i pješacima. Prvi problem je nepreglednost jer pješaka koji nailazi skriva grmlje, pa ga vozač zapravo i ne vidi do trenutka kada je već korak do pješačkog prijelaza - tu opasnost počinje, ali i ne prestaje.
Kako je većina vozača svjesna tog nezgodnog kuta nailaska pješaka, 'zebri' prilaze polako. Međutim, u trenutku kada automobilom zagaze na pješački prijelaz - sav fokus prelazi na promet i kako se što prije uključiti na glavnu cestu, a zaboravljaju činjenicu kako se nalaze na pješačkom prijelazu gdje s lijeve i desne strane još uvijek mogu naići pješaci.
Cijeli problem potencira i to što apoteka nema osiguran parking, pa se vozači nerijetko zaustavljaju na kolniku, upale 'sva četiri' i tako ostave automobil dok uzimaju lijekove. Neki se desnom stranom automobila popenju na pločnik, drugi ni to, ali i jedni i drugi na taj način usporavaju promet i rade već nepreglednu cestu - još gorom.
OČEKUJE SE I POVEĆANJE PROMETA
Napomenuti treba kako se tu osim apoteke nalaze i stambene zgrade, jedan od parkinga za šetnicu Uvale Lapad, plaže i najveća butiga u Lapadu. Prema raskrižju, odnosno skretanju za apoteku, gravitiraju i gosti više hotela, od kojega su dva u izgradnji i širenju svojih kapaciteta. Hotel Park kapaciteta je više od 500 kreveta u više od 200 soba, dok će budući hotel Sumratin imati 94 sobe, tu je i hotel Zagreb, više apartmana, vila... Zbog toga je za očekivati i povećanje prometa na predmetnom raskrižju u skorijoj budućnosti. Iako je Dubrovnik primarno avio destinacija, a mali dio tih gostiju dolazit će automobilima, prema hotelima će ipak voziti tisuće taksista.
Neosporno je kako je potrebno bolje prometno rješenje na ovom području, a posebno u kontekstu očekivanja povećanog prometa u skoroj budućnosti. Treba li na raskrižju postaviti semafore, semafor za lijevog skretača, mijenjati smjerove u prometnim trakama, izgraditi kružni tok? Sve su to ideje koje su do sada ostajale unutar rasprava Lapađana i onih koji se ovim raskrižjem svakodnevno koriste, a mi smo mišljenje zatražili od prometnog stručnjaka, profesora na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, novinara koji neumorno upozorava na manjkavosti u prometu i predlaže rješenja problema na cesti, Željka Marušića.
'NUŽNO JE UGRADITI SEMAFORE'
Nakon što je pregledao fotografije raskrižja s opisom problema, kazao je – „Ovdje je nužno ugraditi semafore“, a potom je uslijedilo podrobnije objašnjenje.
„Četverokrako raskrižje ulica Kralja Tomislava, Mata Vodopića i Ivana Meštrovića s dominantnim pravcem ulica Kralja Tomislava je zahtjevno, preopterećeno i nesigurno“, ističe Marušić koji problem vidi u nepovoljno definiranim fizičkim i prometnim elementima vođenja prometa križanjem, a kao najveći problem ističe sigurnost pješaka.
Marušić je definirao prometno-tehničke probleme raskrižja, njih četiri.
„Prvo, nije jasno definiran odvojeni prometni tok na kolniku Ulice kralja Tomislava, iz smjera kružnog toka u smjeru semafora na raskrižju Lapad. Drugo, loša preglednost na raskrižju za sudionike u prometu koji se kreću iz smjera Ulice Mata Vodopića. Treće, smanjena protočnost Ulicom kralja Tomislava, jer se desne prometne trake koriste za promet u mirovanju (zaustavljanje i parkiranje), što smanjuje protočnost i sigurnost, posebice ljeti. Četvrto, loša preglednost na raskrižju za sudionike u prometu koji dolaze iz smjera Ulice Mata Vodopića zbog raslinja“, pojasnio je.
ČETIRI PRIJEDLOGA ZA BOLJI PROTOK PROMETA I SIGURNOST
Nakon što je definirao probleme, Marušić je predložio i moguća rješenja, odnosno dorade u raskrižju.
Prvo što je naveo jest omogućiti kontinuitet glavne prometnice Ulice kralja Tomislava u smjeru Babinog kuka i nakon prolaza kroz križanje, oslobađanje desnih prometnih traka koje se sada koriste za promet u mirovanju, odnosno prenamijeniti ih u trake za promet vozila.
Druga stvar koju navodi jest djelomična rekonstrukcija prometnice u Ulici kralja Tomislava fizičkim odvajanjem prometnih tokova (razdjelnim otocima, rubnjacima i signalizacijom) iz kružnog toka prema Ulici Mata Vodopića, od prometnog odvajanja za ulicu Žrtava s Dakse.
Treće ukazuje na potrebu za povećanjem preglednosti na raskrižju ulica Mata Vodopića i Kralja Tomislava, uklanjanjem visokog raslinja s borom na zapadnoj strani kolnika Ulice Mata Vodopića.
Zadnje predlaže postavljanje semafora na pješačkom prijelazu za pješake na kolniku Ulice Mata Vodopića u raskrižju s Ulicom kralja Tomislava, u svrhu povećanja sigurnosti pješaka i povećanja protočnosti vozila.
'REKONSTRUKCIJA LAPADSKE OBALE JE POMOGLA'
Dubrovnik je prostorom iznimno limitiran, zbog čega je rad na prometnicama posebno zahtjevan, shodno tome i ulaganja u značajnije cestovne projekte su izostajala desetljećima unazad. Jedan od projekata koji je upravo dovršen je rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, a riječ je o ulaganju u prometnu infrastrukturu kakvo Dubrovnik ne pamti posljednjih 50 godina. Upravo taj primjer ističe i Marušić u kontekstu pozitivnog utjecaja na promet u Lapadu.
„No, temeljni je problem što u tom području od osamdesetih nije napravljena niti jedna nova prometnica, a grad se neplanski urbanizirao bez prostora za nove prometnice i parkirališta. Jedno od dobrih prometnih rješenja je proširenje Lapadske obale čime se posredno povećala protočnost Ulice kralja Tomislava. Nažalost, nema više prostornih mogućnosti za daljnja poboljšanja i rasterećenja promet na konkretnoj lokaciji, osim smanjenja broja vozila u prometu, ali to je druga i šira priča“, navodi.
„Ljudima ne treba automobil nego usluga prijevoza, a automobil kupuju zbog statusnog simbola“, mišljenja je Marušić i naglašava kako je jedino rješenje i ključna misao da Dubrovnik mora smanjiti broj vozila u prometu, jer s ovim brojem vozila, smatra, jednostavno nema rješenja.
„Rekonstruirana Lapadska obala je odlična, tu se moglo, ali ovdje se više ne može ništa. Ljudi trebaju prodavati automobile i ponuditi svoje privatne parkinge Gradu Dubrovniku u najam. Motivacija je ključna, treba im ponuditi višestruke benefite, osim manjeg troška održavanja automobila, tu je zarada od iznajmljivanja parkinga, treba subvencionirati kupnju električnih bicikli i porezno rasteretiti one koji se riješe automobila“, poručuje prometni stručnjak Željko Marušić i zaključuje kako je promet 'domaćih' koji cirkuliraju potrebno smanjiti barem za 20 posto.
