BONINOVO – usvojeno

„I prošlu godinu, kao i svaku, smo poslovali pozitivno, lani smo obavili pogrebne usluge za 717 pokojnika. Izgradili smo četiri nove privremen grobnice za one koji nemaju svoje grobno mjesto. Putem participativnog budžetiranja smo napravili radove na groblju Šipan“, kazao je direktor Marijan Dadić.
Vijećnica Viktorija Knežević (Centar) imala je nekoliko konstruktivnih sugestija.
„Boninovo nema pristupe većim izvorima financiranja. No, postoje društva koja su uspjela izvući sredstva iz EU fondova upravo za sve ono što Boninovo u izvješću navodi kao potrebno. U općini Andrijaševci je tako iz EU poljoprivrednih fondova su povučena sredstva za pješačke staze na groblju. Slično je učinjeno i u Pirovcu, gdje je uređeno cijelo područje groblja sv. Ante. Nadalje, Novi Marof je sufinanciranjem nadogradio cijelu mrtvačnicu“, kazala je Knežević.

ČISTOĆA – usvojeno

Direktorica Mihaela Mikulandra je kazala kako je društvo Čistoća nastavila pozitivno poslovanje i u 2024. godini.
„Najveće prihode smo ostvarili od novih korisnika. Društvo je ostvarilo dobit koja će služiti za namirenje gubitaka iz prethodnih godina. Kupili smo dva mala komunalna vozila, a prijavili smo se i na dva javna poziva fonda za zaštitu okoliša; za sufinanciranje mjera za odvajanje komunalnog otpada te za sufinanciranje prijevoza otpada s otoka“, kazala je Mikulandra.
Knežević je kazala kako neće podržati izvješće Čistoće.
„Izvješće ima veliku crnu rupu, a to je namjenska naknada za Grabovicu. Što se tiče naplate usluga Čistoće, svaki račun koji je izdan građanima je nezakonit, u dijelu kojim se građanima obračunava neovisno o stvarnoj količini. Još je gore što poduzetnici koji stvaraju tone otpada, isto ne plaćaju po količini. Cijenu i trošak snose građani, a ne oni koji stvaraju najviše otpada“, kazala je Knežević dodavši kako su brojke vezane uz odvajanje otpada katastrofalne. Među gradovima koje je navela kao dobre primjere, navela je i Zagreb.
Marko Potrebica je odgovorio kako 'nikada ne bi htio da naš sustav izgleda kao onaj u Zagrebu, dodavši kako je 7,5 posto uložilo prigovor na poslovanje u Gradu Dubrovniku.
„Bunili su se oni koji nisu bili zadovoljni činjenicom da moraju plaćati ono što su morali i prije, ali je bio javašluk u Čistoći, ali je upravo predsjednica Uprave uvela red. Molio bih vas da se suzdržite od paušalnih izjava, pogotovo što ste odvjetnica pa je to još opasnije, kako je svaki račun nevaljani, jer indirektno pozivate naše sugrađane da ne plaćaju. Vi onda tužite i dobijte na Sudu“, kazao je Potrebica.
„Uveli ste sustav koji omogućava naplatu po volumenu, ali volumen nije isto što i količina. Da bismo bili usklađeni s uredbom, mora biti po količini“, kazala je Knežević.
„Iznimno važno i bitno društvo za Grad. Napomenuo bih da Čistoća vodi računa o prikupljanja otpada i za općine Župa, Konavle i Primorje. Područjem samo povijesne jezgre prođe 4,7 milijuna ljudi. Možete li zamisliti koliko je to papirića, smeća, svega? Enormno! Kad razgovarate s posjetiteljima našeg Grada, kad je Sveučilište radilo analizu, kad su brojni instituti radili analizu zadovoljstva posjetitelja, prvo su isticali čistoću. Nevjerojatno čist Grad. Istina je ono što je Knežević istaknula kako postoje prigovori, ali pogledamo li ikada sami u sebe koji generiraju nečistoću na područjima gdje ne bi trebala biti?", kazao je dodavši kako u tome najveću ulogu igra ljudski faktor, ali ne vrijednih djelatnika Čistoće nego dijela sugrađana koji, primjerice, ne odlažu otpad onda kad je to propisano. 

Željko Raguž (DUSTRA) je kazao kako Čistoća ima blizu 300 odlagališta i blizu 700 kanti za otpad, ukupno oko tisuću mjesta o kojima treba brinuti.

„Govoriti protiv Čistoće nije šamar djelatnicima nego, kako bi rekao naš 'cro cop', high kick svakom djelatniku Čistoće“, kazao je Raguž te uputio kritiku konzervatorima jer je dopuštaju postavljanje podzemnih spremnika na određenim lokacijama, dok su u povijesnoj jezgri klime na pročeljima i brojne druge anomalije.

„Kakvi tamo likovi rade, čak su i kulturnjaci neradnici za njih gospoda“, kazao je Raguž.

Marin Krstulović (Srđ je Grad) je kazao kako se nada da će se Čistoća intenzivnije pozabaviti problemom recikliranja otpada.

"Kad upišete i Google AI razlike između Zagreba i Dubrovnika u recikliranju, onda stoji kako je stopa recikliranja u Dubrovniku znatno ispod hrvatskog prosjeka, 11 posto. Zagreb iznad prosjeka, on ima preko 40 posto. Kolege iz HDZ-a, pa nije valjda da idete u Zagreb gledati smeće?", kazao je. 

„Nije mi potrebno ukucavati u umjetnu inteligenciju kako bih vidio kako izgledaju lokacije po Zagrebu koje su zatrpane smećem. Vi u našem gradu nećete vidjeti u podne da smeće svuda pada i smrdi. Nikad prljaviji Zagreb nije bio, to će vam reći i članovi Možemo!. Vi ste doveli direkotra Čistoće iz Osijeka misleći da ćete prebaciti primjer u Zagreb, ali plaćate mu skupo stan jer niste imali svoje političko rješenje, a Zagreb je prljav. A naš je posao da se bavimo komulanim problemima prioritetno. Nismo zadovoljni razinom odvajanja otpada, upravo to je i bila kritika na bivšeg direktora. No, u usporedbi sa Zagrebom, mi smo čisti kao apoteka“, izjavio je Franković.

Franković je kazao kako se priča o Grabovici privodi svom kraju te kako će u buudćnosti tamo bili filmski studio.

„Mi ne samo da znamo što radimo s Grabovicom danas nego znamo što će biti sutra, a Jakuševac će biti sutra isto ono što je danas, a dobili su izbore na smeću i zabijajući barjak u brdo koje je palo pod lažnim obećanjima“, kazao je Franković, a Krstulović je odlučio biti konstruktivan.

„Svi se slažemo kako je Dubrovnik među najčišćim gradovima, ono gdje se moramo potuditi više je oko recikliranja otpada, u Zagrebu je to sada četiri puta više nego kod nas“, kazao je Krstulović, dok je Petra Marčinko (SJG) dodala kako se devet godina obećava sanacija Grabovice te kako ćemo zbog toga plaćati penale.

„Čime da mjerimo kvalitetu zraka na području Dubrovnika, a da postoje realne mjerne stanice, a da nisu kod Ravnih kotara ili u Zračnoj luci?“, upitala je.

Potrebica je kako je kazao je 'metodologija vrag i ima dvije strane' dodavši kako podaci nisu tako katastrofalni za Dubrovnik ili sjajni za Zagreb jer nisu uzeti podaci za pravne osobe. Kazao je i kako je konfiguracija grada takva da nemamo privilegiju u vrtove zgrada ili ulaze formirati posebna mjesta za reciklažu nego se to obavlja 'na ulici'.

„A kad se obavlja na ulici, manja je odgovornost“, kazao je.

„Sve pretpostavke za uvođenje novog sustava za gospodarenje otpadom su tu, to je najbitnije. Samo biz ukazao da nam treba malo više akcije i agilnosti. Krenimo!“, kazao je Jasmin Deraković (DSS).

DOMOUPRAVA -usvojeno 

„Upalo mi je u oko, ništa ne govori o zakonu koji je stupio 1.1. 2025. tj. o pripremama za stupanje, od ove godine su se dobile i velike ovlasti. Više nije moguće da recimo svi stanari žele neki projekt, a jedan to opstruirate. A Domouprava je dobila i neke obveze: registarske obveze, kućni red, operativna dežurstva, plan održavanja... Ne trebam dobiti odmah odgovore, ali samo pokušavam predočiti koje su to obveze“, kazala je Knežević.

Olga Muratti (HSU) je ukazala na loše održavanje zgrada, posebno gdje su stariji stanari. Upitala je i oko otvaranja OIB-a za zgrade, što je obveza, te je dodala kako su pričuve i dalje male za projekte.
Direktorica društva Sanja Sentić je kazala kako sugrađani mogu biti mirni.
„Predstavnici ne moraju podnositi zahtjeve za upis u registar suvlasnika, mi to radimo za njih“, kazala je.

DUBROVAČKA BAŠTINA- usvojeno

Katarina Milat Kralj je na samom početku nabrojala projekte. 

„Društvo kontinuirano ulaže sredstva pa tako možemo izdvojiti ključne investicije: promjena klimatizacijskog sustava u prvih pet lađa, novi sanitarni prostori, promijenili smo otvore u sanitarnim prostorima, riješili vlagu, kamene obloge u lađama, rampu za osobe s invaliditetom, planiramo kupiti još jednu. Radimo na tome da budemo ovisni o svom radu, 2023. godine je po pitanju sufinanciranja bilo 47 posto udjela sredstava Grada, a 2024. godine 24 posto. Svakoj tvrtki je u interesu biti financijski ovisna sama o sebi“, kazala je.

Poslovanje su pohvalili Raguž, Potrebica i Knežević koja je predložila da bi Lazareti mogli postati i noćna tržnica, što je trend u svijetu. Marin Krstulović (SJG) je imao kritiku.
„Godine 2021. je bivši ravnatelj Daničić obećao potpuni prestanak financiranja od strane Grada u razdoblju od godinu, dvije. U redu, bio je Covid. Svaka čast na povećanju komercijalnih aktivnosti, ali makli smo ljetnikovac za 2025. godinu, izašli smo u susret, a i dalje stoji skoro 200 tisuća eura od strane Grada koje se doniraju. Jedino smo dioničko društvo koje afitava prostore grada, a posluje negativno“, kazao je Krstulović.
Milat Kralj je odgovorila kako kompleks Lazareta ima 10 lađa, od kojih je pet u simboličnom dijelu naknade, oko 100 eura mjesečno.
„Tako da taj dio ipak ima svoj kulturni značaj. A što se tiče komercijalnih događanja, mi odrađujemo neke javne stvari koje su bez naknade, od festivala i radionica, a moramo skrbiti i o obnovi“, kazala je.

GROBLJE DUBAC

Direktor Đuro Lonza je kazao kako projekt ide svom kraju, no kako je ovo izvješće 2024. godine.

„Radili smo prvu i drugu fazu koja je načelno trebala biti gotova, no okolnosti u građevinskom sektoru su napravile svoje, prolongirali smo radove, nisu još završeni. Proveli smo javnu nabavu za izgradnju objekata na groblju, ti radovi su u tijeku i trebali bi biti gotovi na ljeto 2026. godine. Imamo 110 novih zahtjeva s današnjim danom. Dobili smo građevinsku dozvolu za nova dva grobna polja i započet ćemo s izgradnjom. U svibnju smo dobili građevinsku dozvolu i za nova četiri polja.

Deraković je kazao kako DDS neće podržati ovo izvješće.

„Tvrtka Groblje Dubac ne može i ne smije biti investitor groblja jer su ona vlasništvo jedinica lokalne i samouprave“, kazao je dodavši kako je nabava netransparetna, kad se radi o stručnom nadzoru.

Kazao je i kako je sporno što se ugovor s izvođačem nije raskinuo ranije.

„Pozdravljam gospara Pera, lijepo vam je to napisao, ali paušalno barata s iznosima, a to nije korektno jer sve je provedeno sukladno zaključcima s ovog Vijeća i po zakonu. Što se tiče ugovora, nismo raskinuli kad smo to možda trebali jer bismo ušli u sudski proces, znamo koliko oni traju i mi ne bismo dovršili ovaj projekt. Nadalje, 1. lipnja ove godine nismo njemu produljili ugovor jer nam zakon nije dozvoljavao“, odgovorio je Lonza.

Knežević je sugerirala kako bi trebalo poboljšati komunikaciju s građanima. 

IBM