Još jedna prijetnja izvoru Ombla! Hoće li nam kamenolomi u Općini Ravno ugroziti pitku vodu?
Voda je najvrjedniji resurs na svijetu, a izvorište Omble je temelj vodoopskrbe u Dubrovniku. Dovoljno to govori o vrijednosti koju bi Ombla trebala predstavljati. Dubrovnik je upravo zbog bojazni za sudbinu Omble stopirao izgradnju planirane hidroelektrane, a potom i gradnju sporne trase brze ceste do aerodroma koja je trebala prolaziti baš tim područjem, i sve se čini kako bi se taj vrijedni resurs očuvao. No, hoće li ga ugroziti nepromišljene odluke susjedne Bosne i Hercegovine?
Dubrovački dnevnik nedavno je objavio kako je nepostojanje fekalne odvodnje na Ivanici velika prijetnja izvorištu. No, čini se kako nije jedina. Naime, u mjestu Začula u Općini Ravno smještena su dva spojena kamenoloma koji se nalaze u samom slivu rijeke Omble, u 2. zoni sanitarne zaštite. Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta Ombla na teritoriju RH, među ostalim, zabranjuje se podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Ova odluka je podržana i u BiH međunarodnim konvencijama o zaštiti prekograničnih voda. No, na terenu i u praksi stvar izgleda bitno drugačije.
DIREKTNA PRIJETNJA IZVORU OMBLE
Zašto su kamenolomi sporni, upozoravali su iz udruženja 'Zelena brda Začula'. Kako navode, kamenolomi su direktna prijetnja podzemnim vodama i jezerima koja pitkom vodom napajaju izvor Omble koji je ključan za vodoopskrbu Dubrovnika. Upozoravaju kako su kamenolomi udaljeni svega nekoliko kilometara od granice i izvora te kako su smješteni iznad samog podzemnog jezerskog sliva koji napaja Omblu.
'Na ruku' cijeloj situaciji ne ide ni krška struktura područja jer je poznato kako krš vrlo brzo i lako propušta sve s površine, pa tako i potencijalna onečišćenja i kako praktički nema svoj prirodni filter. Na samom lokalitetu Začula, na kojem se nalaze sporni kamenolomi, registrirane su i dvije podzemne rijeke koje protječu s lijeve i desne strane sela. Provedena istraživanja metodom bojenja pokazala su vrlo brzo obojene rijeke Omble, od svega nekoliko sati do par dana, što znači kako bi bilo kakvo onečišćenje koje bi se dogodilo na području Začule, direktno i gotovo trenutno stiglo u Omblu!
Tu je, upozoravaju iz udruženja 'Zelena brda Začula', i nestabilan teren na kojem je u prošlosti došlo do urušavanje njive pri čemu se otvorila velika jama. Tijekom pripremnih radova na ravnanju terena za potrebe kamenoloma, otvarani su kanali i jame, a njih su dokumentirali speleolozi trebinjskog udruženja 'Zelena brda', što je dodatno potvrdilo pitanje nestabilnog i poroznog krškog terena. Zbog toga mještani strahuju od teške mehanizacije na kamenolomima.
KONCESIJU DAO BIVŠI MINISTAR KOJEG SE ISTRAŽUJE ZBOG TRAGEDIJE U JABLANICI
Uz sve navedeno, postavlja se pitanje kako su uopće izdate koncesije za kamenolome. Jednim kamenolomom upravlja tvrtka Štitar d.o.o., drugim GP Pušina, a koncesiju za oba potpisao je sad već bivši ministar Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Željko Laketić. Naime, Laketoćevo ime se u bh. medijima spominje u kontekstu otvaranja više istraga i podizanja optužnica, pa i po pitanju kamenoloma. Njegovo ime tako se spominje u i slučaju tragedije u Donjoj Jablanici. Podsjetimo, lani su katastrofalne poplave pokrenule klizište, pri čemu se urušio kamenolom Sani iznad Donje Jablanice, a 19 osoba je smrtno stradalo. Protiv Laketića je u ovom slučaju pokrenuta istraga, no on je tvrdio kako za vrijeme njegovog mandata nije zaprimio nikakav službeni zahtjev za koncesiju niti je njegov ured izdao dozvolu za kamenolom. Ipak, mediji su pisali kako je 2023. godine isplatama iz tamošnjeg ministarstva dodijeljeno oko 14 tisuća konvertibilnih maraka vlasniku spornog kamenoloma, i to bez valjane dozvole.
Uz to, u veljači je protiv ovog bivšeg hercegovačkog ministra podignuta optužnica za zlouporabu položaja i ovlasti pri dodjelu grant sredstava njegovog ministarstva. Nakon ove, slijedila je nova optužnica kojom mu se na teret stavlja kako je, obnašajući ulogu ministra, nezakonito pogodovao prilikom dodjela koncesija odnosno dozvola za eksploataciju kamenoloma. Nedavno je protiv Laketića otvoren predmet u slučaju sumnjive dodjele koncesije za izgradnju solarnih elektrana kod Mostara.
Inače, nakon nesreće u Donjoj Jablanici donesen je zaključak kojim se nalaže izvršavanje inspekcijskih provjera na svim kamenolomima u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Nije poznato jesu li im 'za oko zapela' i dva kamenoloma koji se nalaze u zaštićenom dijelu rijeke Omble, ali sigurno su ih morali barem posjetiti.
SIJEČE SE ŠUMA, ODLAŽE OTPAD…
Izvori nam tvrde kako su kamenolomi tu već neko vrijeme, a kako se lokalno stanovništvo protiv njih buni. Uglavnom zbog bojazni o utjecaju na nestabilan teren i samu prirodu. Tvrde nam kako su prije nekoliko godina strojevi stigli u Začulu i probili teren, a onda je sve utihnulo. Radnici i sad povremeno dolaze i 'pomalo rade'. Na terenu se sada nalazi i nešto otpada pa se postavlja opravdano pitanje o eventualnom propuštanju teških metala do samog izvorišta, do čega može doći i prilikom korištenja teške mehanizacije ili eksploziva na kamenolomu.
Posječen je, kažu mještani, i dio šume. Tvrde kako su kamenolomu dodijeljene i parcele koje su u zemljišniku registrirane kao šume što, upozoravaju, predstavlja kršenje zakona, ali upozoravaju kako u zoni sanitarne zaštite ni sječa šume nije dozvoljena.
O svemu navedenom izvješten je i Vodovod Dubrovnik, odakle su nam potvrdili kako su upoznati s problematikom, no kako oni nisu nadležni za samo izvorište, nego su to Hrvatske vode. Uz to, navode kako Vodovod ne može donositi odluke koje bi bile obvezujuće za susjednu državu te kako je ovo pitanje zapravo pitanje međudržavne razine, pri čemu bi glavne poteze trebalo vući Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH. No, napominju kako brinu za sigurnost vodoopskrbnog sustava pa su o ovom problemu izvijestili Hrvatske vode, Grad Dubrovnik, Vijeće ministara BiH, Općinu Ravno, kao i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH. Dubrovački dnevnik je prema nadležnima uputio novinarske upite, a odgovor smo dobili od resornog Ministarstva.
"Od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini nismo konzultirani niti obaviješteni, no o radovima eksploatacije kamena u Trebinjskoj šumi, sječi šume i crpljenju vode, uz izraženu zabrinutost o utjecaju na izvorište rijeke Omble, obaviješteni smo 30. lipnja 2025. od strane Vodovoda Dubrovnik d.o.o. koji je informaciju zaprimio putem e-maila također u lipnju ove godine.
Po zaprimanju obavijesti Vodovoda Dubrovnik d.o.o., budući da se aktivnosti provode u neposrednoj blizini državne granice te s obzirom na izuzetnu važnost rijeke Omble kao izvorišta pitke vode za opskrbu stanovništva na području Grada Dubrovnika i šireg dubrovačkog područja, od nadležne Agencije za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru zatražena je žurna dostava očitovanja i informacija o trenutnom statusu svih aktivnosti koje su u tijeku ili su planirane, u vezi s predmetnim kamenolomima, provedenim okolišnim postupcima, izdanoj vodnoj dokumentaciji, a osobito o sagledavanju utjecaja na vodni režim rijeke Omble. Po zaprimanju očitovanja odlučit će se o daljnjim koracima u cilju zaštite vodnih resursa rijeke Omble", stoji u njihovom odgovoru.
