Zrela promišljanja o turizmu odavno isključuju mjerenje uspjeha sezone isključivo 'prebrojavanjem glava'. Naravno da su brojke dolazaka i noćenja važne, no još je važnije koliko će i hoće li turisti u destinaciji potrošiti i hoće li koristiti sadržaje koje ona nudi.
Konkretno, destinacija će više koristi imati od 10 gostiju koji će odsjesti u njoj, večerati u restoranu, noćiti u hotelu ili apartmanu, kupiti kartu za zidine, poći na Lokrum, nego od 100 gostiju koji će na jedno poslijepodne doći na Stradun sa sendvičima koje su ponijeli sa sobom u autobusu, i neće kupiti ništa. Naravno, to ne znači kako i jedni i drugi nisu destinaciji važni, jer korist u ozbiljnoj turističkoj priči nikada ne bi trebala isključivati gostoprimstvo.
HOTELI I RESTORANI U PLUSU
O tome troše li turisti u Dubrovniku i koliko, pokazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji i broju izdanih računa te njihovoj vrijednosti. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić kaže kako sektor hotela u prva četiri mjeseca ove godine bilježi povećanje izdanih računa od šest posto i isto toliko povećanje vrijednosti tih računa, u odnosu na isto razdoblje lani.
Kad je u pitanju segment ugostiteljstva, bilježi se 4 posto više izdanih računa u odnosu na lani, dok je njihova vrijednost za 11 posto veća.
„Također, prosječna potrošnja po izdanom računu je u hotelima za 7 eura manja od prosječne vrijednosti po izdanom računu u odnosu na isto razdoblje lani, dok je za 50 centi veća u ugostiteljskom segmentu“, izjavila je Trojić.
DOGAĐA SE – STABILNOST
Što te brojke u prijevodu znače, objašnjava predsjednica Županijske komore Dubrovnik.
„Dakle, kad govorimo o hotelima, bilježimo za šest posto više računa i za šest posto veću vrijednost tih računa u odnosu na lani. To znači kako su cijene na razini prošlogodišnjih, ali i kako imamo i povećanje broja računa; to znači kako su te cijene opravdane i kako ih turisti dobro prihvaćaju. Dakle, u hotelima imamo cijene na razini prošlogodišnjih, ali i povećanje potrošnje. To ukazuje na stabilnost i opravdanost cijena u hotelima“, objašnjava Trojić.
Što se tiče restorana i uopće ugostiteljskog sektora, Trojić kaže kako podaci također ukazuju na stabilno stanje.
„Naime, izdano je 4 posto više računa, ali je i vrijednost za 11 posto veća. Tu možemo vidjeti učinak nabave koji se provukao, ali ipak ne u tolikoj mjeri koliko su rasli troškovi... To znači kako su ugostitelji rast ulaznih troškova kompenzirali nauštrb svojih marži. Također, potrošnja je za 50 centi veća nego godinu prije, što znači kako je ona stabilna“, objašnjava Trojić dodavši – ovo su dobri indikatori koji pokazuju kako nema pada potrošnje u turističkom sektoru.
U BUTIGAMA JE POSKUPJELO
Kad su u pitanju butige, tj. 'trgovine na malo', situacija je nešto drugačija. Tu se bilježi 4 posto manje izdanih računa, a vrijednost je za 13 posto veća. To, naravno, ukazuje na poskupljenja.
„Ne bih stvarala paniku oko toga jesu li trgovine generatori inflacije. U nekom dijelu ovi podaci ukazuju na to kako dolazi do inflacije, no razlozi su bezbrojni i ponovljeni već bezbroj puta. Naravno, najveći problem je naša struktura gospodarstva, no raduje to što i hoteli i restorani rast ulaznih troškova kompenziraju 'prema vani'“, komentira Trojić te potom sumira situaciju koja se može nazvati stabilnom.
„Potrošnja je stabilna, cijene ne rastu, zasad imamo dobre pokazatelje... Ništa ne odskače, brojke ne ukazuju na isticanja, imamo dakle stabilnu krivulju koja, naravno, raste s približavanjem srca sezone i s rastom broja turista, a usporedno s time raste i potrošnja“, govori Trojić.
APEL ZA SPUŠTANJEM CIJENA ZA DUBROVNIK NE VRIJEDI
Računi zasad pokazuju kako poskupljenja u hotelima i restoranima nema, a kako turisti na postojeće cijene dobro reagiraju – konzumiraju sadržaje i usluge koje im se nude. Ministar turizma Tonči Glavina nedavno je pozvao dionike u turizmu na spuštanje cijena. Pitamo Trojić za komentar na taj apel, s obzirom na to kako u Dubrovniku turisti u prva četiri mjeseca ove godine nisu trošili manje. Baš naprotiv.
„To je zapravo bio preventivni apel jer je ministar uočio kako su neke nama konkurentske destinacije spustile cijene. Međutim, ja sam ipak ekonomistica i ne mogu se složiti s tim, pogotovo ne s aspekta Dubrovnika. Svaka destinacija ima svoje specifičnosti i za svaku vrijede drugačija pravila“, smatra Trojić.
Dubrovnik je destinacija u kojoj, napominje Trojić, vlada zakon malih brojki, mal je volumen turista koji mogu doći u Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju i nismo masovna destinacija.
„Mi ne gradimo imidž destinacije masovnog turizma koje se mogu natjecati međusobno spuštanjem cijena. Dubrovnik bi trebao provoditi jednu lukrativnu politiku u smislu ideje i strategije iz koje isključujemo trčanje ka spuštanju cijena. Naime, mi tu bitku ne možemo dobiti iz više razloga; nismo destinacija jeftinih ulaznih troškova, radna snaga je skuplja nego na istočnom Mediteranu, smještaj radnika također, PDV nam je veći nego u većini mediteranskih zemalja, kao i dostava i distribucija, naši ulazni troškovi su visoki i oni definiraju našu najnižu ulaznu cijenu troškova koja je opet veća nego kod naših konkurenata. Stoga, ako bismo se išli utrkivati sa spuštanjem cijena s našim konkurentima, jedino što bismo postigli je to da bismo prouzročili gubitke“, objašnjava Trojić.
KVALITETOM, A NE 'JEFTINJAVOM' U BORBU S KONKURENTIMA
Dakle, nadmetanje s konkurentima u vidu spuštanja cijena Dubrovniku ne bi donijelo pobjedu na terenu u kojem ima puno izazova. Stoga pitamo Trojić što bi trebao biti naš 'as iz rukava'.
„Ideja bi bila graditi narativ destinacije koja daje više. Ne jeftinije, nego više. To bi stalno trebalo komunicirati u medijima, u javnom prostoru, pogotovo prije sezone kad se svi grabe za turističko tržište... Treba poručiti gostima – ovdje dobivate više, ovdje ćete osjetiti više, vaš turistički doživljaj će ovdje biti bolji nego drugdje...“, smatra Trojić.
Pritom treba imati na umu koje goste Dubrovnik želi privući i koje privlači.
„Ako kao destinacija zahvaćamo goste visoke platežne moći, što bismo svakako voljeli, a to potvrđuje i struktura naših hotela, na umu moramo imati kako postoji pojam cjenovne neelastičnosti. Dakle, to su gosti koji mogu platiti noćenje 600 ili 700 eura. Ako mi spustimo tu cijenu, nećemo ih nagnati da više dolaze u Dubrovnik, tu su neelastični. Ali tu elastičnost pokazuju u nekim drugim segmentima“, govori Trojić.
BOGATIJI GOSTI 'OKIDAJU' NA KVALITETU
A to na što gosti visoke platežne moći 'okidaju', jest razina kvalitete usluge. Dakle, njima neće biti važno hoće li jeftinije platiti noćenje ili ručak, važno im je da dobiju kvalitetu za novac koji su platili.
„Ako im ponudimo veću razinu usluge, to je jedino na što 'okidaju'. Ako su u svom paket aranžmanu dobili nešto kvalitetnije, to će biti razlog zašto će takvi gosti dolaziti kod nas. Tako da ministrov apel ima smisla, ali za neke druge dijelove Jadrana, za Dubrovnik ne. Ima destinacija koje su se nedavno počele baviti turizmom pa gledaju što radi Dubrovnik i podižu cijene na razinu destinacije koja živi turizam više od 100 godina“, kaže Trojić.
SMJEŠTAJU NE TREBA PORUKA
Po svemu sudeći, pokazatelji vezani uz potrošnju i cijene su za prva četiri mjeseca ove godine stabilni i pozitivni. No, ne treba se opuštati jer se situacije mijenjaju iz dana u dan i treba ih pratiti te, sukladno podacima, prilagođavati cijene.
„Predviđanja su zaista nezahvalna jer se danas na turističkom tržištu 'živi' od danas do sutra i svaki je dan novi početak – od politike cijena, preko situacije u svijetu, do činjenice kako su većina rezervacija 'last minute'. Dakle, svaki dan treba nanovo promišljati. Smatram kako i u segmentu hotela i u segmentu privatnog smještaja imamo eksperte i kako im ne treba nikakva poruka. Naime, oni itekako dobro reagiraju i na dnevnoj bazi korigiraju cijene, baš kao i svi ostali“, smatra Trojić. Ono što bi mijenjala svakako je poruka koja ide u eter, a koju treba dodatno naglašavati, ali i vrijedno raditi na njoj – u Dubrovniku ćete dobiti više!
