JESMO LI PRED POTPUNIM KOLAPSOM? Na stotinu poduzetnika traži radne dozvole za svoje djelatnike, Država ih ne želi dati
Problem nedostatka radne snage, posebno u sektoru turizma i građevinarstva, tema je o kojoj se naveliko govori prije svake turističke sezone. Problemu se doskočilo uvođenjem svojevrsne 'vatrogasne mjere', a to su kvote za izdavanje radnih dozvola, no i tu je nastao problem, a skorije rješenje istog nije na vidiku.
Kako doznaje Dubrovački dnevnik, na stotinu poslodavaca s područja Hrvatske zatražilo je radne dozvole za svoje djelatnike, ali ih, po svemu sudeći, neće dobiti jer su kvote popunjene, a Ministarstvo nove nije odobrilo. Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, skoro odobravanje dodatnih kvota nije u planu. Problem nije zaobišao ni dubrovačke poduzetnike koji nisu uspjeli dobiti radne dozvole za radnike, a informaciju kako su kvote popunjene za zanimanja i djelatnosti u kojima radnika najviše nedostaje, potvrdili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
"U odnosu na dostavljeni upit možemo potvrditi da su popunjene kvote za pojedina zanimanja u djelatnosti turizma i ugostiteljstva kao i u djelatnosti građevinarstva. Sudeći po upitima i zahtjevima poslodavaca, evidentno je da i dalje postoji interes za zapošljavanjima u spomenutim djelatnostima, međutim ne raspolažemo saznanjima hoće li se odobravati nove kvote za zapošljavanje," odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na upit Dubrovačkog dnevnika.
PILANJE GRANE NA KOJOJ SJEDIMO
Kako Država s neodobravanjem novih radnih kvota šteti ne samo poslodavcima, nego i samoj sebi, najbolje govori sljedeći podatak. Prosječan poslodavac koji će zatražiti radnu dozvolu za djelatnika, morat će Državi platiti oko 70 kuna taksi, oko 250 kuna za izradu biometrijske dozvole boravka, oko 550 kuna dozvolu za boravak, što je iznos od gotovo 900 kuna po osobi, a što je iznos koji Država trenutno gubi. Vrijedi dodati kako je Država zakinuta i za doprinose koje je poslodavac dužan platiti, s obzirom kako je, kako bi uopće mogao dobiti radnu dozvolu, dužan djelatniku ponuditi ugovor o radu na određeno vrijeme.
Osim što sama Država neizdavanjem dozvola ostaje bez dodatnog prihoda, ostaje i bez investicija zbog manjka radne snage, jer se one uglavnom odnose na infrastrukturne projekte, što je sektor građevinarstva u kojem nedostaje radnika, ali i kvota za radne dozvole.
Naposljetku, pod ovakvim se uvjetima otvara velika mogućnost za rad na crno jer je iluziono očekivati kako će netko primjerice zatvoriti svoj ugostiteljski objekt i odreći se zarade tijekom sezone jer zbog popunjenih kvota nije uspio ishoditi radnu dozvolu za djelatnika.
SLOBODAN UVOZ RADNE SNAGE, SAMO NE JOŠ
Direktorica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Terezina Orlić rješenje vidi u uvođenju slobodnog uvoza radnika putem vaučerizacije.
"Evidentno je da su radne dozvole za krucijalne djelatnosti popunjene i da poduzetnici zahtijevaju što brže promjene propisa u smislu slobode uvoza radnika. Postojeće stanje na tržištu traži taj dio slobodnog uvoza radnika. Što se prije takva odluka donese, za poduzetnike će to biti bolje," izjavila je Orlić.
Navodno bi u Hrvatskoj uskoro na snazi mogle biti dopune postojećeg Zakona kako poslodavci više ne bi ovisili o zadanim kvotama koje bi se u potpunosti ukinule nego bi se u obzir uzeo odnos relanog broja radnika i potrebe za istima. Prema takvom modelu, poduzetnik bi prema Zavodu za zapošljavanje uputio zahtjev za djelatnicima određenih zanimanja. U slučaju da Zavod ne može ispuniti zaj zahtjev, dao bi poslodavcu vaučer uz koji bi poslodavac djelatnike mogao slobodno tražiti u inozemstvu.
Ipak, čini se kako nove kvote za radne dozvole nisu na vidiku, jednako kao ni novi Zakon koji ove godine, po svemu sudeći, neće stupiti na snagu. S druge strane, srce sezone se bliži, a djelatnika na obali i dalje kronično nedostaje.
