Sve bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a 11 tisuća kućanstava bi trebalo dobiti brzi ili ultra brzi internet.

„Glavna zasluga za ovaj projekt su gosp. Dobroslavić i njegov tim koji su ga razvili još 2016. godine, u potpunosti ga doveli do kraja i prema informacijama koje ja imam, tad smo bili prva i jedina županija koja je spremna za taj projekt u cijelosti. Onda se čekalo da se natječaj pusti. Maro Hađija je zaslužan za onu 2018. godinu kad mi je rekao – idemo pokrenuti cijelu ovu priču. Sjeli smo sa županom i načelnicima općina pa smo tako krenuli dalje. Najveći dio posla, onaj rovovski, od dokumentacije nadalje, odradila je DNŽ,“ izjavio je gradonačelnik Mato Franković koji je dodao kako je nakon potpisivanja ugovora 2018. godine, taj posao nastavio Upravni odjel za EU fondove u Gradu. Hrvatski Telekom je prepoznao interes u Gradu Dubrovniku te je postao partner u projektu, kako za Grad, tako i za Konavle, Župu dubrovačku i Dubrovačko primorje. Ukupna vrijednost projekta je preko 92 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva iz EU fondova 35 milijuna kuna. Ostatak troškova snosi partner, a to je HT.

„Puno pričamo o digitalizaciji, ali kako bi ona zaživjela, moramo osigurati osnovne preduvjete, a to je pristup brzom internetu. To je ono što ovaj projekt donosi – za više od devet tisuća adresa to znači pristup brzom ili ultra brzom pristupu internetu. U budućnosti će se tako osigurati razvoj ne samo toga nego i poduzetničkih ideja. Pričamo tu i o projektu digitalnih nomada. Kako bismo imali razvijenu tu cijelu priču, moramo imati osnovno, a to je infrastruktura,“ izjavio je Franković.

„Mi smo ovih tjedana u jednom sustavu izgradnje infrastrukture. S jedne strane govorimo o Aglomeraciji Dubrovnik koja je započela, s druge strane o razvoju širokopojasne infrastrukture. To se čak i preklapa u nekim dijelovima, ali bit će kopanja. Već smo odradili sve potrebne pripremne sastanke, odradit ćemo i terminske dijelove – kada će se kopati i kako. Kako bi što manje smetalo našim sugrađanima, ali činjenica je kako ćemo rov morati iskopati, kako će biti malo prašine i malo buke, ali u konačnici svi efekti ovog projekta će biti jasno vidljivi i mjerljivi,“ izjavio je Franković.

Zamjenik župana Joško Cebalo je istaknuo kako je DNŽ bila inicijator projekta koji je započeo 2014. godine kad je potpisan Sporazum s jedinicama lokalne samouprave, nakon čega se krenulo u izradu svih potrebnih planova, a 2015. godine donesena je odluka da se područje DNŽ sagledava kroz tri područja – jedno je šire dubrovačko područje, drugo Dolina Neretve, a treće područje otoka i poluotoka Pelješca.

„U razdoblju za pripremu projektne dokumentacije smo uložili preko milijun kuna, 2018. godine je dogovoreno da Grad Dubrovnik bude nositelj za ovaj dio, Grad opuzen za Dolinu Neretvu i Grad Korčula za područje otoka i poluotoka Pelješca,“ izjavio je Cebalo.

Operativni direktor Sektora za infrastrukturne usluge HT-a Milan Meden istaknuo je kako je HT ponosan na ovaj projekt.

„Započeli smo s pripremom projekta za kojeg nismo znali kako ćemo, a temeljni dokument je bio okvirni program za razvoj širokopojasnog interesa. Bili smo avangarda i probijali smo led. Uspjeli smo pripremiti vrijedan projekt ne samo u smislu jednog grada nego za cijelu županiju. I to je prava stvar,“ izjavio je Meden.

„Ovdje govorimo o devet tisuća adresa i 11 tisuća stanova tj. domaćinstava, što privatnih, što javnih, što poslovnih subjekata. Ovo će značajno povećati kvalitetu života građana na ovom području pogotovo na području turizma,“ izjavio je.

ibm/ps