Grad Dubrovnik, koji se učestalo nalazi među najbolje rangiranima po ovom izdvajanju,  osnivač je jedanaest ustanova u kulturi koje se bave organizacijom kulturnih programa u različitim djelatnostima: glazbenoj, scenskoj, folklornoj, knjižničnoj, filmskoj, muzejskoj i galerijskoj. Pored navedenih ustanova, suosnivač je i ustanove koja se bavi obnovom kulturne baštine. U 2021. godini proračun Grada Dubrovnika za kulturu ostvaren je u iznosu od 69.948.330,23 kune i obuhvatio je 13,62 posto ukupnog gradskog proračuna. Najveći dio proračuna (94,30 posto) odnosi se na financiranje rada i programske djelatnosti ustanova u kulturi. Zbog smanjenih proračunskih prihoda kao i zbog restrikcija u organiziranju kulturnih programa uslijed epidemiološke situacije, 2021. godina bila je druga godina u nizu sa značajno manjim planom izdvajanja za programsku djelatnost nego u godinama prije pandemije. U prvih šest mjeseci bilo je realizirano tek 18 posto godišnjeg plana jer su na snazi bile vrlo stroge protuepidemiološke mjere pa se većina programa realizirala tek u drugom dijelu godine.

Programi ustanova u 2021. godini financirani su iz gradskog proračuna iznosom od 5,2 milijuna kuna dok su programi ostalih korisnika koji se sufinanciraju kroz Program javnih potreba u kulturi iznosili 592,7 tisuća kuna. Ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik održale su oko 400 kulturnih programa dok su udruge, umjetničke organizacije i umjetnici sufinancirani kroz Program javnih potreba u kulturi održali oko 70 programa. Za redovnu djelatnost ustanova Grad je izdvojilo 50,4 milijuna kuna.

Grad Dubrovnik osnivač je i trgovačkog društva koje skrbi i održava povijesni kompleks Lazareti te organizira različite kulturne programe, za što je Grad u 2021. godini izdvojio 2,5 milijuna kuna. Od značajnijih kulturnih projekata svakako treba istaknuti projekt Dubrovačke kartice, ulaznice u najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti Dubrovnika, za koju je u 2021. godini izdvojeno 841,1 tisuća kuna u svrhu promocije i naknada za prodaju.

Ostali značajniji programi i projekti ustanova u kulturi financirani u promatranoj godini jesu Projekt izrade Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ u iznosu od 402,3 tisuće kuna, Festival Dubrovačke ljetne igre u iznosu od milijun kuna, Zimski festival u iznosu od 455,7 tisuća kuna i Obnova spomeničke baštine u iznosu od 1,7 milijuna kuna.

I u prošloj su godini ustanove u kulturi, bez Zavoda za obnovu, provele ukupno 803 različita programa i zabilježile publiku od 392.210 osoba, za što je iz gradskog proračuna utrošeno oko 7,5 milijuna kuna. Pritom su najznačajnija sredstva izdvojena za 73. Dubrovačke ljetne igre (1,5 milijun kuna) te za Dubrovački zimski festival (1,6 milijuna kuna). U 2023. godini za programsku je djelatnost ustanova u kulturi planirano ukupno 1.535.529,00 eura odnosno 11,6 milijuna kuna. Prošle su godine potpisani dodaci Kolektivnom ugovoru za zaposlene u ustanovama u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik kojim su uvedena nova materijalna prava za zaposlene u ustanovama. Lani je također izvršena i digitalna transformacija projekta Dubrovačke kartice u okviru koje je uveden informacijski sustav elektronske naplate i kontrole korištenja zajedničke ulaznice u najznačajnije dubrovačke kulturne znamenitosti. Izrađena je nova web aplikacija s web shopom, mobilna aplikacija te uvedena mogućnost integracije s vanjskim sustavima. Napravljen je redizajn vizualnog identiteta, uključujući i izmjenu naziva Dubrovačke kartice  u Dubrovnik Pass. Rezultat ove transformacije je rekordna prodaja Dubrovnik Pass-a od pokretanja projekta Dubrovačke kartice 2010. godine, za što je Grad Dubrovnik dobio i nagradu „Simply the best“ u kategoriji jedinica lokalne uprave i samouprave za inventivno preoblikovanje i kvalitativno upravljanje kulturnim i turističkim resursima grada koju dodjeljuju Udruga hrvatskih putničkih agencija i Turistička burza Put. Održivo upravljanje UNESCO-ovom povijesnom baštinom, donosi portal Gradonačelnik.hr.

„Kultura je iznimno važna za Dubrovnik. Grad sustavno izdvaja značajna sredstva za kulturne programe i rad ustanova u kulturi. No pored toga znatne napore ulažemo i u očuvanje naše kulturne baštine. Prvi smo u Hrvatskoj izradili Plan upravljanja za povijesnu jezgru grada i prvi sada idemo u provedbu odluke o ograničenju prometa u zoni oko povijesne jezgre, a sve upravo s tim ciljem. Sukladno smjernicama UNESCO-a i Plana upravljanja, na ovaj način smanjit će se i štetan utjecaj motoriziranog prometa na zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama. U tom kontekstu bitan nam je i jedinstveni turistički proizvod Dubrovnik Pass koji, uz to što omogućava ulaz u najznačajnije kulturne znamenitosti, ujedno uključuje i uslugu javnog gradskog prijevoza. Našim mjerama i naporima stvaramo zaokruženu cjelinu održivosti, što dakako uključuje i kulturu u svakom smislu“ – saznajemo od gradonačelnika Mata Frankovića. (V.H.)