Isabelle Boudineau koja predsjedava Povjerenstvom za koheziju teritorija u Odboru regija unutar EU kazala je nešto više o kohezijskoj politici.

„Organizirali smo vanjski seminar zahvaljujući pozivu župana Nikole Dobroslavića te smo došli u ovu predivnu regiju razgovarati o tome što kohezijska politika znači za naš teritorij i građane. Zalažemo se za naše regije, područje u EU, a oni ne bi bili to što jesu bez sredstava EU. Građani to često ne znaju; ne znaju kako EU sudjeluje u financiranju projekata koji se provode na lokalnoj i regionalnoj razini. Stoga surađujemo s Europskim parlamentom kako bismo građanima objasnili što je kohezijska politika i što ona radi za razvoj regija u Europi, kako u ruralnim područjima tako i u velikim gradovima. Mi provodimo svojevrsno lobiranje kako bismo očuvali kohezijsku politiku i sačuvali njeno mjesto u proračunu EU,“ izjavila je Boudineau.

Ministrica Gabrijela Žalac je istaknula kako su pred EU novi izazovi koji će se sigurno reflektirati na proračun.

„To je Brexit, a manji proračun je izvjestan. Isto tako, i dio koji se odnosi na nesigurnost, migracije i ostalo. Međutim, smatramo kako ponuđeni prijedlozi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, a to je veće sufinanciranje projekata, dakle manje predfinanciranje i skraćenje roka provedbe projekata s N+3 pravila na dvije godine. Mislim kako su to zadnji stavovi i Vlade RH oko čega ćemo se zajednički boriti s drugim zemljama članicama koje imaju iste prioritete,“ izjavila je Žalac koja je naglasila kako je u ovim pregovorima govorila o prioritetima Vlade.

Istaknula je projekte koji su u tijeku, a povezani su s kohezijskom politikom.

„Prošle godine smo započeli s pripremom Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine. Mislim kako ćemo do kraja ožujka zaključiti i drugu fazu u kojoj govorimo o razvojnim ciljevima i prioritetima. Pred nama je definiranje strateških projekata za sljedeće financijsko razdoblje, neovisno o financijskoj perspektivi. Do kraja ove godine ćemo cjeloviti posao završiti što je važno kako bismo Strategiju usvojili navrijeme kako bismo u nove operativne programe zapravo prepisali ono što se može financirati iz fondova EU. Paralelno radimo programiranje i vodimo računa o prijedlozima uredbi te nadgledamo što se događa u Bruxellesu,“ izjavila je te pojasnila kako se izdvajanja osjećaju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

„Prije dva tjedna smo radili istraživanje po županijama o korištenju europskih fondova. Dubrovačko-neretvanska županija je na prvom mjestu kad govorimo o udjelu BDP-a po glavi stanovnika. To sigurno govori u prilog tome da 5,5 milijardi kuna uloženih u DNŽ samo u ovo j financijskoj perspektivi građani mogu osjetiti. Neki od projekata su Pelješki most, ZL Dubrovnik, Lazareti, Studentski dom…,“ izjavila je.

Župan Nikola Dobroslavić je kazao nešto više o zaključcima s konferencije.

„I danas smo potvrdili stajalište Odbora regija, a to je kako je kohezijska politika temeljna politika EU, kako je ona važna ne samo za slabije razvijena područja nego za cjelokupnu EU, da ona nije politika samo solidarnosti i pomoći slabo razvijenima nego razvojna politika cijele EU, da je na korist slabije razvijenim, ali i razvijenim regijama i državama EU. Naša preporuka Europskom vijeću, Europskom parlamentu i državama članicama koje moraju usuglasiti stajališta oko budućeg višegodišnjeg financijskog okvira jest da se ne ide u smanjivanje kohezijske politike, što je bio prijedlog Europske komisije nego da ona ostaje najmanje na razini na kojoj je bilo dosad,“ kazao je.

Podsjetio je kako je u prijedlogu Europske komisije predviđeno financijsko smanjenje za kohezijsku politiku za 10 posto, kao i za poljoprivrednu politiku.

„Smatramo kako to nije dobro, a nije dobro ni da se sami uvjeti korištenja fondova postrožuju u prijedlogu Europske komisije. Predviđeni su slabiji uvjeti predfinanciranja. Sufinanciranje je u prijedlogu podignuto što nikako nije prihvatljivo, posebno za slabije razvijene regije, a takve su sve u RH. Razdoblje korištenja tih fondova koje je bilo tri godine predloženo je da se smanji na tri godine, što nije prihvatljivo jer će omesti neke gradove da iskoriste neka sredstva koja bi inače koristila,“ izjavio je Dobroslavić.