Ovih dana, zahuktava se nova turistička sezona. To je glavni povod za razgovor s direktoricom Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romanom Vlašić oko novosti vezanih uz najvažniju gospodarsku granu juga Hrvatske.

Krenula je nova turistička sezona, a svakim danom sve je više turista. Kakve su prognoze za špicu?

Prema najavama touroperatora i informacija s ITB-a, najveće turističke burze održane u ožujku, te informacija s terena, očekuje nas još jedna izvrsna turistička sezona. Mnoge avio kompanije su povećale broj direktnih letova za Dubrovnik, kao što je npr. British Airways, a uvedene su i neke nove linije. British Airways je već sada potvrdio nastavak letenja dva puta tjedno i u zimskom razdoblju. Nakon rekordne i šampionske turističke 2013., početak ove godine je također obilježio porast turističkog prometa, u prva četiri mjeseca došlo je 96.760 turista što je 15% više nego u istom razdoblju prošle godine i ostvareno je 268.393 noćenja, odnosno 14% više. Travanj je označio pravi početak dobre turističke sezone uz povećanje od 19% u dolascima i 20% u noćenjima. U ovu sezonu ulazimo i s obnovljenim i proširenim hotelskim kapacitetima, grupacija Valamar je podigla Hotel Dubrovnik President na pet zvjezdica i Hotel Argosy na četiri zvjezdice, a Hotel Dubrovnik Palace grupacije Adriatic Luxury Hotels u sezonu ulazi s potpuno obnovljenim smještajnim kapacitetima.

Što je sve Turistička zajednica napravila kako bismo ove godine imali veću posjetu i bolju ponudu?

Turistička zajednica grada Dubrovnika prema svom planu i programu rada sustavno radi na promociji Dubrovnika u svim segmentima ponude. Organizirali smo prezentacije turističkim agentima i novinarima na ključnim stranim emitivnim tržištima, također smo posebnu pažnju usmjerili i na tržište Hrvatske, te nama susjedna tržišta Slovenije, BiH i Albanije, koja su po dolascima izrazito zastupljena u razdobljima izvan glavne sezone i nisu vezana za avio prijevoz. Također su značajna izlaganja na sajmovima, samostalno ili u suradnji s TZ Županije i HTZ-om, te oglašavanja u stranim online i offline medijima. Kongresna industrija je jedan od elemenata prodruženja sezone, Dubrovnik je prošle godine proglašen najboljom kongresnom destinacijom srednje i jugoistočne Europe, a ovo i brojna druga priznanja nam doprinose daljnjem pozicioniranju Dubrovnika u ovom važnom segmentu.

Turistička zajednica je organizirala dolaske brojnih stranih specijaliziranih novinara, turističkih agentata i organizatora poslovnih putovanja kako bi se upoznali s ponudom na licu mjesta. Činjenica snimanja globalno poznatog serijala Game of Thrones nam je otvorila nove mogućnosti promocije Dubrovnika kao filmske lokacije, pa smo u suradnji sa španjolskom televizijskom kućom Canal +, organizirali predstavljanje Dubrovnika na nedavno održanom turističkom sajmu u Barceloni, a za tu prigodu tiskali posebne mape s označenim lokacijama snimanja.

Koliko se ove godine očekuje turista iz Italije i Španjolske u odnosu na nekoliko prijašnjih? Te zemlje su jako pogođene ekonomskom krizom.

Ostvareni turistički promet u 2013. iz Italije je bio u porastu za 15% u dolascima (28.237 turista) i ostvareno je 13% više noćenja (85.671 noćenja), što nije zanemarivo povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Iako su dolasci turista iz Italije vrlo sezonalnog karaktera i velika većina ih dolazi u srpnju i kolovozu, zamjetni su i dolasci tijekom cijele godine. Tržište Španjolske je poslednjih godina u padu zbog ekonomske situacije u kojoj su se našli, prošle smo godine zabilježili pad  od 12% u dolascima i 10% u noćenjima, odnosno ukupno je bilo 33.508 dolazaka i ostvareno je 94.653 noćenja. Kako se ne radi o velikim brojevima, mi se nadamo da će se ove godine ipak situacija promijeniti u njihovu korist, a s naše strane smo učinili sve da bismo privukli što veći broj turista sa španjolskog tržišta, bilo da se radi o turistima posjetiteljima ili o kongresnom i insentiv segmentu.

Prije neki dan izašao je podatak da je tijekom zimskih mjeseci jako pao zračni promet na dubrovačkom aerodromu. Koji su razlozi, kako uspostaviti redovitu zimsku liniju s (barem) Frankfurtom?

Stvarni razlozi ukidanja zimskog direktnog leta iz Dubrovnika za Frankfurt i njegovi učinci, vjerojatno su poznati samo našem nacionalnom avio prijevozniku. Održavanje spomenute linije na godišnjoj razini je bilo pozitivno, iako je, razumljivo, izrazito profitabilna tijekom ljetnog reda letenja, dok su pojedinim danima tijekom zime imali slabiju popunjenost. Brojni su bili naši prijedlozi, od toga da se ostave dva direktna leta tjedno umjesto dotadašnja tri, ili da se samo dva leta tjedno iz Zagreba za Frankfurt (od ukupno 21) preusmjere preko Dubrovnika itd, ali nažalost ništa nije prihvaćeno. Unatoč velikim i višegodišnjim  ulaganjima zajedno sa HTZ-om kroz program udruženog oglašavanja, prošlu zimu je Dubrovnik odradio sa smanjenim kapacitetom sjedala i u domaćem prometu. Iako je na svim našim aerodromima bio značajno smanjen zračni promet tijekom zime zbog programa restrukturiranja CA, veseli nas da je Croatia Airlines konačno pozitivno poslovala, pa je za očekivati da će biti u mogućnosti uključiti se ostvarenju ciljeva nacionalne turističke strategije produženja sezone.

Važno je napomenuti da je unatoč smanjenom prometu Zračne luke Dubrovnik u prvom kvartalu ove godine, ukupni turistički promet u gradu Dubrovniku bio u porastu, prvenstveno zahvaljujući pravodobnoj reakciji i pojačanim promotivnim aktivnostima na susjednim tržištima. Medjutim, već početkom ljetnog reda letenja, dubrovačka Zračna luka je u travnju ostvarila povećanje prometa u odnosu na travanj prethodne godine.

Neovisno o tome, u suradnji sa Zračnom lukom, Gradom i vodećim hotelskim kućama, radimo na mogućnostima uspostave cjelogodišnjeg direktnog letenja na barem jedan od velikih europskih čvorišta, kao što je npr Frankfurt, Munchen ili Beč. Dubrovačka Zračna luka je već za prošlu zimu ponudila besplatno usluge slijetanja za stalne međunarodne letove, dubrovački hotelijeri će rado osigurati besplatan smještaj za posade, nadamo se da će naši napori uroditi plodom i da će Dubrovnik biti bolje povezan s Europom. U izvansezonskom razdoblju, uz turiste iz susjednih zemalja, najbrojniji su oni s dalekih tržišta kojima je znatno prihvatljivije imati samo jedno presjedanje u Europi do krajnjeg odredišta i u tom smislu koncentriranje baš svih međunarodnih letova na Zagreb, dubrovačkom cjelogodišnjem turizmu ne odgovara.

S kojim ćemo novim odredištima ove godine biti povezani zračnom linijom? Koje su još novosti u zračnom prometu?

Nekoliko kompanija uvodi letove iz novih odredišta, kao npr. Norwegian Air Shuttle iz Sandefjorda u Norveškoj, španjolski Vueling uvodi direktan let za Rim, Jet2Com za Nottingham, Croatia Airlines za Amsterdam, njemački avio prijevoznik Express Airways uvodi šest novih linija iz Dubrovnika za Njemačku, Enter Air iz Poljske otvara novu charter liniju iz Katowica za Dubrovnik, itd. Pojačan je tjedni broj letova za Zurich i Pariz, te će Air Serbia letjeti šest puta tjedno za Beograd. Dubrovnik je u sezoni povezan s velikim brojem odredišta, uz određene promjene prema zahtjevima tržišta, ukupno se očekuje sličan broj letova kao i prošle godine.

Staro klišeizirano pitanje: Kako produžiti sezonu, je li to uopće moguće?

Uz jasan cilj osiguranja osnovnog preduvjeta tj. cjelogodišnje povezanosti direktnim letovima s Europom, realno je razgovarati o značajnijem produženju sezone na pred i posezonu, naše aktivnosti su usmjerene i na dodatno produženje sezone letenja od početka ožujka, pa do kraja studenog čime bismo osigurali vrlo važan preduvjet za bolju realizaciju u kongresnom segmentu. Nadalje, city break ponuda se idealno uklapa u cjelogodišnje termine, a značajno bi olakšali dolaske s dalekih tržišta te se sustavnije okrenuli i senior programima. Cilj produženja sezone, u konačnici je i dulje zapošljavanje, poticanje razvoja poduzetništva i drugih grana gospodarstva posredno i neposredno vezanih uz turizam, čime bi se ukupno ostvario bolji standard naših sugrađana. Također, ponuda u samom gradu, od programske do gastronomske bi se kvalitetnije uklopila u turistička zbivanja što bi posredno i podiglo kvalitetu.

Da ste vi turist koji je posjetio Dubrovnik za vrijeme siječnja ili veljače, a vani pada kiša nekoliko dana, što biste radili?

Dubrovnik je uvijek lijep grad, i u siječnju i veljači – i po kiši. Imala sam priliku razgovarati s brojnim "zimskim" turistima, njima ne smeta ništa, znaju koje je godišnje doba. Naša kulturno-povijesna baština, eno i gastro ponuda, tradicionalna događanja, manifestacije, te izletnička ponuda dobar su razlog za doći u Dubrovnik i izvan sezone.  Najčešće se radi o turistima koji žele bez vrućine i gužve razgledati grad, muzeje, prošetati, otići na izlet, probati vino i kamenice itd. Dodatno, naši hoteli imaju izvrsnu wellness ponudu, a događanja u gradu su dostupna i turistima, koja su ove godine zaista bila raznovrsna. Jedino što bi trebalo promijeniti je zimski san u Gradu, odnosno termini dugotrajnog zatvaranja restorana i suvenirnica, najčešće u siječnju, zbog čega grad zaista izgleda pust. Uvažavajući potrebu za odmorom od sezone, mislim da bi se dogovorom mogla osigurati potrebna živost i funkcioniranje grada u zimskim mjesecima. Ako mi sami budemo znali lijepo i sadržajno živjeti tijekom cijele godine, dobro se osjećati u vlastitom gradu, onda će i drugi rado dolaziti i znati da su dobrodošli.

Je li riješen problem vize za ruske i druge državljane? Koliko dana treba prosječnom Rusu ili Turčinu za vađenje vize?

Ministarstvo turizma i Ministarstvo vanjskih poslova nastoji skratiti proceduru dobivanja viza, a prema ugovoru s EU, omogućeno je ispunjavanje elektronske prijavnice. Puno je jednostavnije i brže kada ovlaštena turistička agencija obavlja poslove oko dobivanja vize za svoje klijente. Prosječan rok za dobivanje vize je sada skraćen na tri dana. Vjerujem da će ove godine biti prevladano početničko nesnalaženje i da će ipak porasti broj turista iz zemalja za koje je uveden vizni režim ulaskom Hrvatske u EU.

Što vi osobno mislite o kruzing turizmu? Koliko pomaže, a koliko odmaže dubrovačkom turizmu?

Kruzing turizam je svakako dobrodošao oblik turizma u Dubrovniku, u konačnici znači dodatnu promociju i potencijalne nove turiste. Putnici s brodova na kružnim putovanjima su oduševljeni svojim dolaskom u Dubrovnik, uz želju da se vrate. U suradnji s Lučkom upravom se postigao dogovor o ravnomjernijem rasporedu brodova tijekom tjedna. I ove sezone će se dogoditi nekoliko vršnih dana sa po 13000 – 14000 gostiju, ali organizacija prihvata tolikog broj putnika je izvediva. Naravno, kiša i loše vrijeme utječu i na najbolju organizaciju, mi ćemo se, u suradnji s gradskim službama i Lučkom upravom, dodatno potruditi naći bolja rješenja kako bismo negativne učinke sveli na najmanju moguću mjeru.

Radi li TZ skupa s drugim subjektima na ideji da Dubrovnik postane 'home port' za kruzere, odnosno da se putnici na brodove ukrcavaju u Dubrovniku? Je li to uopće moguće zbog manjka smještajnih kapaciteta, odnosno bure koja može stvarati poteškoće u slijetanju, i kašnjene gostiju na ukrcaj?  

Dubrovnik će već od sljedeće sezone postati "home port" za kompaniju Thomson Cruises, što nas izuzetno veseli. Sama uloga luke za ukrcaj i iskrcaj putnika s brodova na kružnim putovanjima je od višestruke važnosti za cijelu destinaciju, a koristi će naravno imati svi – od zračne luke, do hotela u kojima će se realizirati pred i post programi, i ostalih subjekata uključenih u turizam. Dubrovnik je zasigurno odlično rješenje za ovu namjenu, koji se svojom atraktivnošću i dobrim logističkim uvjetima može dodatno pozicionirati.

Kod gostiju s kruzera imamo velike probleme, jer ne mogu plaćati u stranim valutama, pa je potrošnja zasigurno manja, jer malo mijenjaju u kune, bojeći se da bi im mogle ostati. Jeste li što probali riješiti s Ministarstvom financija i drugim institucijama kako bi se gostima omogućilo plaćanje u eurima i dolarima? Je li to uopće moguće i realno?

Ministarstvo financija vrlo promišljeno radi svoj posao, sigurna sam da će i ova mogućnost doći na red. Fiskalizacija je puno toga promijenila, a naša nacionalna valuta je ipak kuna. Gosti s kruzera su i prije znali mijenjati točno onoliko koliko im je trebalo za platiti kavu ili sok, ponekad bi išli s računom iz kafića do mjenjačnice. U svakom slučaju, onaj tko želi potrošiti, za to svakako ima mogućnosti i način plaćanja takvima nije problem.

Koliko velike hotelske kuće sudjeluju u brendiranju Dubrovnika kao destinacije? Gledaju li samo svoja posla? Koliko oni uopće ulažu u boljitak društvene zajednice u kojoj posluju?

Sve naše hotelske kuće prvenstveno ulažu u brendiranje svojih kuća, ali zasigurno i Dubrovnika, a za to imamo brojne primjere. Uz njihova samostalna ulaganja u marketinške kampanje, također ulažu značajna sredstva po modelima udruženog oglašavanja sa sustavom HTZ-a, u čemu i TZGD sudjeluje.

Da se ne lažemo, Jadranski luksuzni hoteli, ali i drugi investitori, imaju novca. Prošle godine organizirali su koncert Bryana Ferryja i svaka im čast na tome. Rade još neke stvari. Je li to ipak premalo? Bi li ALH, Valamar i druge hotelske grupe trebale češće organizirati koncerte ili neka slična događanja koja bi poboljšala dubrovački turizam?

Koncert Bryana Ferrya je bio lijep poklon gradu i turistima, grupacije ALH prigodom proslave 100 godina Hotela Excelsior. Bilo bi lijepo kad bi takvih događanja bilo još i više, odnosno barem u njihovim objektima kako je nekad bilo. Međutim, vlasnici,  najčešće strani, imaju svoju poslovnu politiku i uključuju se prema vlastitim prioritetima u šire destinacijske aktivnosti. Ali, uvijek bi trebalo imati na umu, da je dolazak u Dubrovnik prvi izbor, sve ostalo je manje važno.

Kakva vam je uopće suradnja s hotelima? Koliko često se nalazite na sastancima?

Hoteli i ostale tvrtke u turizmu su naši članovi, odnosno njihovi predstavnici su članovi Turističkog vijeća i Skupštine TZGD. Mi se vrlo često sastajemo službeno na sjednicama, pogotovo Turističko vijeće koje donosi odluke, međutim i izvan sjednica po raznim pitanjima. U proširenom smo sastavu razgovarali o mogućnostima zajedničkih nastupa na određenim tržištima i mnogim drugim tekućim pitanjima, posebno o programu "zima", a ovog tjedna organiziramo prezentaciju Dubrovnika i poslovnu radionicu u Copenhagenu na kojoj sudjeluju predstavnici hotela i agencija, te Zračne luke.

Zašto za Novu Godinu ili u srcu sezone, Grad Dubrovnik, TZ i hoteli skupa ne pokušaju dovesti neku veliku inozemnu glazbenu zvijezdu poput Rihanne ili Beyonce? To bi bila velika reklama za Grad. Je li to preskupo i neisplativo s obzirom da bi koncert bio besplatan?

I ovo je naravno bila tema naših razgovora, inicijativa postoji, hotelske kuće su izrazile spremnost za suradnju i pokušavamo iznaći najbolji mogući način za realizaciju. Prošle godine smo imali dva velika i produkcijski zahtjevna koncerta na Stradunu, također dobar petodnevni program dočeka Nove Godine na Stradunu. Obzirom da velike hotelske kuće planiraju svoje proračune u kolovozu za sljedeću godinu, predstoji nam dogovor oko mogućeg zajedničkog budžeta za takvo ulaganje za 2015/16. Naravno da je dovođenje stranog izvodjača vrlo skupo i da će se svi trebati uključiti ako nam je to zajednički cilj. Međutim, ako su nam ciljana publika stranci, onda dodatno treba poraditi i na povećanju broja letova oko Nove godine, jer će nam jako malo ljudi moći doći na doček sa samo dva ili tri leta iz Zagreba. Neupitna je reklama koju bismo gostovanjem strane zvijezde dobili, ali namjera nam je time privući i što veći broj posjetitelja koji će ostati par dana i nešto potrošiti u gradu.

Što je s Kinezima? Mnogi od njih su milijunaši, ali slabo dolaze u Dubrovnik za razliku od Japanaca i Koreanaca?

Kina, kao i cijeli Daleki istok, je vrlo značajno tržište, Hrvatska turistička zajednica sustavno radi na obradi tih tržišta, sudjeluje na sajmovima, organizira prezentacije i poslovne radionice na kojima sudjeluju i naši turistički subjekti. Tržište Kine zahtijeva posebnu pozornost i direktan pristup. Povećanje dolazaka zasigurno je posjedica ciljanih promotivnih aktivnosti i ulaganja, ove godine se značajnije otvorila Koreja, što je bilo zamjetno i u Dubrovniku gdje su po brojnosti turisti iz Koreje bili često na drugom mjestu tijekom zime. Kina je zainteresirana za Dubrovnik, učestale su posjete kineskih delegacija, nedavno je u gradu bila delegacija grada Suzhoa, koji, iako broji 11 mil. stanovnika, ima sličnu turističku ponudu temeljenu na baštini. Dogovorili smo skori dolazak delegacije njihovih turističkih djelatnika u Dubrovnik radi dogovora o suradnji. Tom prilikom ćemo organizirati susret s našim turističkim djelatnicima. 

Dubrovnik i talijanska Ragusa imaju ista imena i sličnu povijest. Oba dva su pod zaštitom UNESCO-a, a zadesio ih je katastrofalan potres u 17. stoljeću. Danas su gradovi-prijatelji. Zašto se marketinški bolje ne iskoristi ova zanimljivost, tipa da mi reklamiramo njih ovdje, a oni na Siciliji nas ili nešto slično? Je li to uopće ima smisla Ili se ja previše pravim pametan?

Smisla za turističku suradnju uvijek ima i ideja nije loša, pogotovo što se radi o zanimljivim podudarnostima, međutim za konkretniju suradnju gradova-prijatelja bismo trebali osigurati bolju povezanost ako računamo na turističku razmjenu, a znamo da je sa Sicilije prilično komplicirano doći do Dubrovnika. Logičnije bi bilo da se neka od agencija pozabavi ovakvim programom i u suradnji s njihovom agencijom organizira charter s uzvratnim posjetom.

Treba li se donijet nekakva kvalitetna turistička strategija pod nazivom Dubrovnik 2030.,,odnosno postići konsenzus političkih stranaka oko razvoja dubrovačkog turizma kojeg bi se držali svi neovisno o stranci na vlasti?

Trendovi u turizmu su podložni promjenama, mijenjaju se navike putovanja, skraćuje se boravak u destinaciji, današnji turisti imaju sasvim drugačija očekivanja od svog putovanja ili odmora, od onih prije desetak godina. Strategija razvoja turizma za razdoblje od pet godina je optimalna i može dati kvalitetne smjernice razvoja same  destinacije i upravljanja destinacijom. Turizam je živa branša podložna promjenama i uz uvažavanja struke se kvalitetno može razvijati. Razvoj turizma ne bi trebalo biti stranačko pitanje, ali svaka vlast bi trebala imati isti cilj -  omogućiti kvalitetne uvjete za život svojih građana i istodobno osigurati ugodan boravak turista. Turizam je ipak najvažnija gospodarska grana od koje ovaj grad živi, potrebno je osigurati skladnu sinergiju, a Turistička zajednica će također imati svoju ulogu u budućem upravljanju destinacijom.

Kako vi vidite turizam u Dubrovniku za petnaestak godina? Što još moramo poboljšati, unaprijediti?

Iako već jako dobro pozicioniran, prema istraživanjima najprepoznatljiviji hrvatski turistički brend, Dubrovnik će u budućnosti  biti globalno prepoznati "upscale" brend, grad kojeg se želi posjetiti. Za poboljšanja uvijek ima mjesta, uz sigurne nove investicije, podizanje kvalitete i proširenje kapaciteta hotela, ali i privatnog smještaja, potrebno je ulagati u ljude koji čine najvažniju kariku u lancu uspješnosti. U skoro vrijeme će se dogoditi i bolja organizacija privatnog smještaja kroz modele difuznih i integralnih hotela što će pridonijeti kvalitetnijom ponudom smještaja, ali i organiziranost bookinga i ostalih pratećih usluga. Sukladno našim zajedničkim nastojanjima, dolasci brodova na kružnim putovanjima bi trebali biti optimalno raspoređeni, očekujemo i stabilnu cjelogodišnju povezanost direktnim avio linijama. Poželjno bi bilo realizirati priču o Gradu festivala, tj. podržati inicijative razvoja novih programskih sadržaja koji bi se uklopili u cjelogodišnja događanja. Dodatno je važno razvijati Dubrovnik kao grad mladih u projektu Sveučilišni grad, što bi se sezonski izvrsno nadopunjavalo. Kultura, mladi i turizam bi trebali biti osnova razvoja, što bi uz prateće djelatnosti i poticanje razvoja poduzetništva, vlastite ekološke proizvodnje i njihov plasman, omogućilo razvoj cijelog dubrovačkog područja.