Klasić je nedavno objavio novu knjigu "Crveno na crno" kao nastavak knjige "Bijelo na crno", a u obje su sabrane njegove kolumne objavljene na portalu Net.hr. Predstavljanje knjige u Dubrovniku je održano u organizaciji Udruge Antifašista Dubrovniku te su uz autora govornici bili prof. dr. sc. Zdravko Bazdan i dr.sc. Radmila Šutalo, predsjednica Udruge.

Klasić je inače i autor gledanog dokumentarca o NDH koji se emitira na HRT-u. Šutalo je uvodno spomenula kako je Klasić "odlučan i hrabar povjesničar" te je dodala kako je stalno pod nadzorom budući da mu često pišu prijeteća pisma.

Povjesničar Hrvoje Klasić kazao je kako mu je čast boraviti u Dubrovniku, a najavio je i svoje skoro gostovanje i predstavljanje knjige u Splitu.

- Drago mi je da se Dalmatinci vraćaju tamo gdje su i bili, a to je da su prvaci u antifašizmu. Tako je bilo u vrijeme Drugog svjetskog rada i tako mora biti u budućnosti, na stranu što postoje agresivni i glasni pojedinci koji viču. To je sve prolazno, ne smijemo zaboraviti antifašizam Dalmatinaca - istaknuo je Klasić koji je objasnio kako mu je govoriti o antifašizmu i revizionizmu, što ga često pitaju ljudi.

- Po zanimanju sam povjesničar i 20-ak godina predajem na fakultetu. Shvatio sam da je super biti znanstvenik jer društvo mora njegovati obrazovanje i mi moramo imati obvezu djelovati u javnosti. Ako je društvo u krizi, kao što jest, povjesničari moraju djelovati. Ja sam to odlučio kroz pisanje za portal Net.hr i dokumentarac na HRT-u jer trebalo je otvoriti tabu teme. Način na koji se to radilo devedesetih je skandalozan i danas žanjemo ono što smo posijali. Da se netko neutralan tada našao rekao bi da će ova država postati najbolja u antifašizmu, jer se na čelu nalazio bivši partizan Tuđman i ljudi koji su bili u njegovoj blizini također su bili bivši partizani i antifašisti. No, sve je u praksi krenulo obrnuto, rušili su se spomenici, uništavale knjige iz bivše države... Danas nas taj nesklad obvezuje da to ne smijemo propustiti ispraviti. Drago mi je da smo neke stvari pokrenuli, ali ostalo je još mnogo toga. Primjerice u Hrvatskoj 20-ak ulica nosi imena po eminentnim ličnostima iz NDH. To se ne smije događati jer stvara konfuziju posebice kod mladih - kazao je Hrvoje Klasić.

Govorio je i o gledanom serijalu o NDH koji se prikazuje na HRT-u.

- Žalosno je što me ljudi pitaju je li serijal jednostran. A kakav će biti na tu temu? Da se u Njemačkoj radi dokumentarac o nacistima zna se kako bi se tomu pristupilo. Jedan me je novinar pozvao u emisiju na temu Drugog svjetskog rata i kazao tko će biti kao 'suprotna strana'. Ja sam ga odmah prekinuo i rekao je li Goebbels. Nemoguće je u kalkulirati o ovim temama, ali kod nas je nažalost tako. Još uvijek imamo političare koji imaju sliku Ante Pavelića, daju se novci udrugama koje negiraju Jasenovac, nismo zabranili pozdrav 'za dom spremni' i većina stranaka misli kako u tome nema ništa sporno - pojasnio je Klasić.

Naveo je kako sve to nije dobro te dodao kako je potrebno pričati o tim temama.

- Pitaju me često vrijedi li ta borba, a ja se onda sjetim naših Siščana koji su protiv sebe 1941. godine imali Njemačku, Italiju... Oni su pobijedili, ali su trebale godine žrtve. Moja dužnost je govoriti, a vaša je dužnost prenijeti to djeci i unucima. Škola danas nije mjesto koje je primarni izvor informiranja, tu su društvene mreže, televizija, pjevači, sportaši, i svi koji su danas stručnjaci. Zbog toga je važno sudjelovati u tome jer kućnI odgoj je ključan - istaknu je Klasić.

Opisao je kako mu izgleda nastava na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- Osjeća se veliki utjecaj crkve. Osim na Filozofskom fakultetu, predajem na još jednom koji je privatni. Jednom sam studente pitao jesu li bili u Jasenovcu i rekli su da nisu. Kasnije sam nacrtao kartu Hrvatske i pitao sam ih znaju li gdje je. Zaključio sam kako uopće ne znaju. Velika masa mladih uopće ništa ne zna iz tog perioda, jer svjesno bježe od tih tema. Mene više muči njihovo predznanje, jer je ono poražavajuće i povezano je sa stanjem u društvu koje obiluje teorijama zavjera i nepovjerenjem u znanost. Muči me i to što ne mogu prihvatiti činjenice i danas svi kažu tek tako kako imaju stav o nečemu, jer misle da imaju pravo na to - kazao je Klasić.

Istaknuo je kako je za njega solidarnost ključna komponenta za funkcioniranje društva.

- Mladi znaju za pjesmu 'Jasenovac i Gradiška Stara' u kojoj se spominje kako je to 'kuća Maksovih mesara'. Pitao sam ih znaju li što to znači, a oni su rekli kako ne znaju pa sam im pokazao najstrašnije slike iz Jasenovca gdje se vidi kako su ljudi ubijani. Dio njih je bio šokiran kada su to vidjeli. Nije mene strah da će Maks Luburić promijeniti tok povijesti, strah me je da će na to utjecati onaj koji tolerira te zločine i tako zažmiri na ubijanje ljudi druge boje kože, nacionalnosti... - zaključio je povjesničar Hrvoje Klasić.