Sunce tuče, vruće je kao u turskoj kupelji, znoj nam kapa s čela, ali nasmijani smo i pozitivni. Krećemo s gliserom Green Sea Safarija očistiti jednu uvalu na Lopudu. Green Sea Safari je neprofitna udruga koju su pokrenuli Maro Carević, Marlena Ćukteraš i Alen Redžović.

-Jednom zgodom bio sam u jednoj uvali na Šipanu koja je bila puna smeća – počinje Maro Carević priču kako je sve krenulo – Nisam to mogao gledati, pa sam odlučio skupljati otpad, ali brzo sam shvatio da to nema smisla i da neću puno napraviti. Pa sam stao mućkati što bi bilo najbolje pokrenuti za čišćenje mora i rodila se ideja o osnivanju Green Sea Safarija. Izložio sam ideju Alenu, pa smo došli do Marlene koja ima puno iskustva u radu neprofitnih organizacija i pisanju projekata i polako smo krenuli.

Priča se zakotrljala u ljeto 2018. godine nakon što su uspjeli skupiti prva sredstva. Najveći donator bila je firma Viasat poznata u cijelom svijetu po dokumentarnim TV kanalima.

-Kroz moj profesionalni posao organizirao sam neke konferencije za Viasat i upoznao sam ljude kojima sam imao priliku izložiti ideju. Pošto su u mene stekli povjerenje odlučili su donirati izdašnija sredstva kako bismo krenuli s projektom, točnije da kupimo gliser. Prvo smo mislili iznajmljivati plovila za akcije, ali shvatili smo da je to dugoročno puno skuplje nego imati vlastiti brod. Našli smo pogodno polovno plovilo na Lošinju i kupili ga za 20 tisuća eura. Viasat je dao 15 tisuća, a ostatak smo skupili od lokalnih firmi. Nešto je dala moja tvrtka, nešto prijateljske koje znamo i eto krenuli smo – prisjeća se Carević.

Ne dobiju adekvatna sredstva

Napravili su web stranicu na kojoj se može rezervirati polazak i tiskali letke koje su postavili na raznim lokacijama kako bi upoznali domaće i strance o njihovim akcijama. Ukratko, izabere se mjesto koje će se taj dan čistiti, sama akcija skupljanja otpada traje oko uru i pol, nakon čega se otpad vozi na Kalamotu u Gornje Čelo gdje se nalaze kontejneri, a iza je slobodno vrijeme za kupanje. Turisti koji odu na akciju Green Sea Safarija dobiju super iskustvo. Osjećaju se korisni čisteći more, a besplatno upoznaju Elafite.

Ovakvih inicijativa, priča nam Carević, ima po svijetu, ali one su na većem nivou. Ili to rade profesionalne ekipe ili nevladine organizacije koje dobiju znatno veća sredstva od svojih institucija, jer je na Zapadu ekološka svijest razvijenija nego kod nas. U Hrvatskoj ne postoji organizirano čišćenje podmorja, već je riječ o pojedinačnim akcijama koje pretežno organiziraju ronilački klubovi.

-Super je što se te akcije organiziraju diljem hrvatske obale, ali riječ je o svega par puta godišnje. Mi godišnje organiziramo više od 40 akcija u kojima skupimo oko 800 vreća otpada. Nije poanta priče da se hvalimo našim brojkama, jer se s nikim ne natječemo. Svaka akcija je hvalevrijedna i služi očuvanju okoliša, ovdje samo iznosim brojke da skrenemo pozornost javnosti da znaju koliko ozbiljno pristupamo svemu ovome, iako smo svi volonteri, osim skipera – naglašava Carević.

Unatoč svemu tome ne dobiju adekvatna sredstva koliko im treba za izgurati sezonu. Osim plaćanja skipera, treba platiti gorivo i održavanje broda. Vanbrodski motor je također već u godinama i u dogledno vrijeme trebalo bi ga zamijeniti.

Sjajna edukacija djeci

-Trudimo se iz godine u godinu kako bismo održali ovaj projekt, ali nije baš najbolje odjeknulo tamo gdje je trebalo, ni na državnoj ni na lokalnoj razini. Grad Dubrovnik nam daje 35 tisuća kuna godišnje što nije ni približno dovoljno za pokriti godišnje troškove koji iznose otprilike oko 150 tisuća kuna. Mislim da radimo dobar posao očuvanja okoliša od koga zajednica ima koristi, počevši od nautičkog turizma, pa nadalje – kaže jedan od pokretača projekta i dodaje da je od charter kompanija jedino Euromarine prepoznao važnost projekta, te im donira opremu.

Ove sezone korona im je dodatno zakomplicirala planove. Možda bi neka firma i donirala nešto, ali padom prihoda i zarade kod mnogih je status quo. Ipak, u svakome zlu je i nešto dobro, pa tako ove godine na akcijama sudjeluju Dubrovčani, koji imaju više slobodnog vremena. U prošlim godinama većinom su u čišćenju sudjelovali stranci, oko 80 posto, a sada su najčešće na gliseru majke s djecom koje svojim potomcima omogućavaju sjajnu edukaciju o važnosti očuvanja okoliša.

Nakon pola sata vožnje stižemo do male vale na Lopudu, pokraj rta Hljeb. Iako se nalazi s unutrašnje strane ima pregršt otpada. Jugo uspije svoj ružni teret zavući i na lokacije za koje na prvu ne biste rekli da je moguće. Domaća ekipa iz Dalmatinske ulice odmah se baca na posao. Naoružani rukavicama, gumenim sandalama i velikim crnim vrećama kreću u bitku s materijalom koje se u moru ne bi razgradio stotinama godina. Marljivo skupljaju brojne plastične boce, stiropor i razni drugi otpad. Uzmu samo kratki predah kako bi se skvasili u moru, jer sunce nemilosrdno udara. Usred smeća nailazimo na mrtvog galeba. Nedavno je uginuo, možda se ugušio stiroporom kojeg ima svuda uokolo. Vjerojatno je riječ o materijalu s ribarskih brodova.

-Većina smeća kojeg nađemo dolazi jugom iz Albanije. Vidimo to po etiketama na bocama. U ove tri godine smo identificirali koje su uvale najproblematičnije, pa na njih obraćamo najveću pozornost. Najviše smeća ima na području Tri sestrica i Dola, tamo jugo nagura ogromnu količinu, jer je kraj kanala. Nama taj dio predstavlja logistički problem, jer da ga često čistimo potrošili bismo puno goriva. Upravo razmišljamo kako organizirat učinkovitije čišćenje tog područja, možda ostaviti brod u Slanome, pa ljude do tamo prevoziti nekim transferom. Tu ćemo ideju još malo razradit, jer je tamo veliki problem onečišćenja – objašnjava Carević.

Plan za razvijanje projekta

Ponosan je na rezultate. Kada su prije tri godine krenuli u ovaj projekt kaže kako su brojne vale bile prekrcane smećem koje se tu godinama, ako ne i desetljećima skupljalo. Iz svake akcije vraćali su se s minimalno tridesetak vreća. Sada kada posjećuje iste te lokacije, otpada je znatno manje, možda svega pet posto od onoga kako je bilo kada su počinjali.

-Voljeli bismo kada bi čitava ova priča još više rasla, da krenemo s čišćenjem udaljenijih područja, primjerice Mljeta. Naravno da bismo u tome uspjeli potrebna su nam sredstva ili recimo pomoć u transferima. Da ostavimo brod na nekom području kojeg bismo čistili, a da ljude vozimo tamo kombijima. Pozivam ovim putem sve koji su zainteresirani za razvijanje projekta, odnosno bilo kakvu pomoć da nam se jave. Iako pišemo jako puno projekata, teško dolazimo do novaca i to nam je najveći problem. Mislim da radimo dobar posao i da ekologija u današnjem dobu treba biti jedan od prioriteta – zaključuje Carević.

Nakon sat i pol vrijedne ruke skupile su više od dvadeset vreća. Majke i njihovi mališani su umorni, ali sretni, jer znaju da su napravili nešto korisno. Sada ih čeka zasluženo kupanje i picigin na Šunju.

Nadamo se da će projekt Green Sea Safarija nastaviti svoj put i da će lokalne vlasti i turističke firme prepoznati njegovu važnost. Od mora svi mi živimo i moramo ga čuvati za buduće naraštaje. Tako, ako se i sami nađete s nekim plovilom, neka vam ne bude teško skupiti koju plastičnu bocu, more će vam biti zahvalno.

Maro Marušić

PRIJAVITE SE

Svi koji ste zainteresirani za čišćenje uvala možete se prijaviti na stranici https://greenseasafari.com/. Provest ćete prekrasan dan u prirodi upoznavajući nove ljude i napravit ćete nešto korisno. Još ako povede djecu priuštit ćete im nezaboravnu edukaciju o važnosti očuvanja okoliša. Izleti se organiziraju svakodnevno.