Riječ je o tri zasebne točke, a rasprava je bila objedinjena. 

"Pred nama se nalazi nekoliko dokumenata vezanih u prostor UPU-a Gruški akvatorij. Ovdje se išlo samo u segmentirane, ciljane izmjene, a koje se odnose na područje lučkog terminala u Gružu i rješavanje pitanja granice pomorskog dobra na zoni Lapadske obale. Izrađena je i HIA studija jer je to tražio konzervatorski odjel u Dubrovniku", rekao je uvodno gradonačelnik. 

Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Božo Benić naglasio je kako je provedena javna rasprava i utvrđeni su konačni prijedlozi na koje su ishođene suglasnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

"Ključno je da je na razini ovih izmjena i dopuna HIA utvrdila kako izmjene donose pozitivan učinak u odnosu na postojeći plan", kazao je pročelnik. 

Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić kazao je kako mu je "drago što se radi korak naprijed po pitanju terminala za brodove na kružnim putovanjima".

"Kada govorimo o Gruškom akvatoriju govorimo o strateškom prostoru koji se nalazi u javnom vlasništvu i posebno je važan i zahtjevan u upravljačkom smislu jer iza zračne luke najveći broj posjetitelja dolazi u grad ovim putem, tu su onda i vezovi, pjaca, TUp... Riječ je o jako živom prostoru, zato e po mom mišljenju primarno zadržati kontrolu nad istim. Znate koliko smo imali problema kako bi zadržali status i kako kontrolu ne bi dobio francusko-turski konzorcij, volio bih da pored današnjih odluka donesemo i zaključak da nikada nećemo prepustiti upravljačku kontrolu nad terminalom bilo kome osim Gradu, odnosno gradskim poduzećima", rekao je Kristić i na kraju komentirao planove o Mcdonaldsu u Gružu o kojima se dugo govori.

"Smatram da je dobro da destinacija kao što je Dubrovnik ima Mcdonalds. Čini mi se da od tog projekta neće biti ništa, volio bih da sam u krivu", kazao je. 

Vijećnik Đuro Capor je kazao kako stranka Srđ je grad nije zadovoljna izmjenama. 

"Govorili smo kako ove izmjene rješavaju neke od problema koje neki stari prijatelji gradske uprave imaju s dobivanjem uporabne dozvole za Marinu Frapa. Zabrinuti smo što se neke stvari legaliziraju što je Pašalić izašao iz obuhvata projekta, a nagrađujemo ga da se ti problemi ovime riješe. Što se tiče planiranog kruzerskog terminala, 2015. je UNESCO od Dubrovnika zatražio studiju nosivog kapaciteta gradske jezgre, a to do danas nismo isporučili. Ne znamo koliko možemo još opteretiti grad kruzerskim posjetiteljima koje će novi terminal donijeti. Imamo situaciju da u Dubrovniku imamo 46 tisuća kreveta, a taj broj buja zbog najava gradonačelnika, a mi se i dalje ponašamo kao da vrijede ograničenja iz 2006. godine. Pitanje je do koje mjere ovaj Grad i njegova infrastruktura mogu opsluživati budući kruzerski terminal. Planiramo novo opterećenje, otvaramo prostor za bujanje kruzerskih posjetitelja koji najviše opterećuju okoliš i prometnice.  Zašto je donesena odluka da se javna rasprava o ovim izmjenama izvodi u sred ljeta? Ovako su tri prostorna dokumenta prošla daleko od očiju javnosti", iznio je u raspravi Capor. 

"Vi ste postavili tezu kako će se gradeći terminal povećati broj putnika, a to nije točno. Jedini način da to spriječimo jest da Grad Dubrovnik upravlja terminalom. Mehanizam ostaje u našim rukama", odgovorio je Caporu predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

"Ja sam donio odluku da rasprava bude ljeti 15 dana jer znam da ljeti ne radite, osim ako se ne bavite iznajmljivanjem apartmana. Da sam odabrao neki drugi mjesec kada vi radite, recimo u rujnu, onda bi vam trebalo više dana. Smatrao sam da će vaš interes biti najveći u ovom postupku, a obzirom da vi i drugi aktivisti većinom ljeti ne radite, smatrao sam da ću vam dati vremena da se ovome posvetite i istaknete sve što želite u javnoj raspravi. Vi niste istaknuli problem u javnoj raspravi. Ako vaš predmet interesa nije bio ljeti, a ljeti ne radite, znači da govornicu koristite za čisto politikanstvo. Imali ste 15 dana da nešto rečete, pa nije valjda da svi iznajmljujete?", kazao je Franković. 

PS