Poštovana gđo Peručić,

Šaljem Vam ovaj dopis kako bih Vas upoznao s namjerama Grada Dubrovnika u vezi ljetnikovaca u Rijeci Dubrovačkoj pa tako i onog u sklopu ACI Marine Miho Pracat u Komolcu.

Naime, Grad Dubrovnik ima interes revitalizirati ljetnikovce Rijeke Dubrovačke koji su desetljećima zapušteni. Dvorci su baština Dubrovačke Republike nemjerljive vrijednosti i spomenik načinu življenja naših predaka na ovim prostorima. Tako vrijedne baštinske objekte treba približiti našim sugrađanima i brojnim posjetiteljima iz cijelog svijeta.

Neki dvorci su u vlasništvu Grada, a većina je u privatnom vlasništvu. Međutim, privatni vlasnici nemaju dovoljno sredstava da primjereno čuvaju i održavaju graditeljsku baštinu. S obzirom na to, za ljetnikovce kojima nije vlasnik, Grad bi uz pomoć donatora bio spreman uložiti dodatne napore kako bi se ljetnikovci obnovili i postali nova turistička atrakcija cijeloga kraja.

Vjerojatno Vam je poznato da je dvorac Kaboga nedavno potpuno obnovljen uz veliku pomoć privatnog donatora i dat na upotrebu gradu Dubrovniku. Ostali ljetnikovci nisu ni približno u takvom stanju,ali uz malo dotjerivanje bi mogli primiti turiste i domaće posjetitelje koji bi rado razgledali našu bogatu baštinu. Grad Dubrovnik je polako krenuo u izrade projekata i obnovu dvaju ljentikovaca u njegovu vlasništvu – Restić u Rožatu i Gučetić-Lazarević u Mokošici.

Jedan od najimpresivnijih ljetnikovaca s prekrasnim vrtom je i ljetnikovac Sorkočević koji se nalazi u sastavu vaše ACI Marine u Komolcu.

Dvorac je konstruktivno u dobrom stanju, prije Domovinskog rata je služio kao hotel vezan uz Marinu, a sad uglavnom služi za uredske i skladišne prostore.

Kada je Marina Dubrovnik u studenom 1990. godine vlastitom odlukom postala dio sustava ACI Marina, kao samostalna jedinica nekad velikog hotelskog poduzeća Dubrovnik i ljetnikovac Sorkočević je prešao u vlasništvo ACI-a besplatno.

Obzirom da ljetnikovac još uvijek nije obnovljen i ne služi svrsi kojoj je služio prije Domovinskog rata, ni nakon više od 20 godine od devastacije Marine pa i samog ljetnikovca, mišljenja sam da bi bilo dobro ljetnikovac vratiti Gradu Dubrovniku i to iz više razloga.

Kako sam već napomenuo, ljetnikovac nije kupljen nego je prešao u vlasništvo ACI-ja, a obzirom da je ACI komercijalna kompanija, u bližoj ili daljoj budućnosti pojavit će se tema njene cjelovite ili parcijalne privatizacije. Obzirom na to, sam ljetnikovac, koji predstavlja kulturnu baštinu Dubrovnika i Hrvatske nemjerljive vrijednosti, mogao bi postati privatnom imovinom nekog stranca.

Sličan slučaj imali smo sa privatizacijom Atlasa kada su najvrednije nekretnine na Pilama, žičara i zgrada tik do Crkve svetog Vlaha zauvijek izgubile svoju javnu funkciju te su danas komercijalni objekti stranog vlasnika.

Ako je ikako moguće, takav bismo scenarij htjeli izbjeći u ovom slučaju.

Grad bi, preuzevši titular vlasništva, ustupio ljetnikovac ACI-ju na dugogodišnje korištenje, ali kako bi Grad Dubrovnik bio vlasnik, ljetnikovac se ne bi mogao otuđiti niti bi mu se mogla promijeniti namjena.

Međutim, ACI bi tad, uz pomoć Grada Dubrovnika, lakše obnovio ljetnikovac koji bi mogao nuditi eskluzivan turistički, ugostiteljski ili hotelski sadržaj.

Inače, Grad planira već ovo ljeto organizirati turističke izlete pod imenom „Ljetnikovci Rijeke Dubrovačke“ a ljetnikovac Sorkočević bismo, uz Vašu suglasnost, htjeli uvrstiti u program.

Bila bi prava šteta ne pokazati svijetu svu ljepotu ladanjskog načina življenja naših predaka.

Nadam se da ćete razumjeti moje nastojanje da pokušamo vratiti Gradu Dubrovniku što veći dio njegove povijesne baštine te izražavam nadu da ćemo zajednički raditi na ostvarenju ove nakane.

Sa štovanjem,

Andro Vlahušić

gradonačelnik