Međutim, novija arheološka istraživanja ne samo da otvaraju nova pitanja, nego sasvim demantiraju kako je Dubrovnik u 7. stoljeću bio tek pusta hrid. Oko Katedrale se već kroz desetine godina iskapaju novi nalazi koji govore u prilog tome da je Dubrovnik ipak stariji od onoga što se spominje u službenim verzijama.

UZ SARKOFAG PRONAĐEN I ZID

Ovu činjenicu ponovno je potaknuo i najnoviji nalaz ispred Katedrale. Radi se o sarkofagu čiji će detalji i kontekst tek biti istraženi. Naime, Zavod za obnovu Dubrovnika je tijekom radova na sanaciji pločnika na tom području ugovorio i arheološki nadzor s obzirom na to kako je riječ o području poznatom po prijašnjim nalazima. Prilikom tih radova, otkriven je sarkofag. Kako govori Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, zanimljivo je kako se sarkofag nalazio prilično 'plitko'. Naime, kad je skinut površinski sloj, poklopac sanduka je nađen na svega 20-ak centimetara dubine.

Područje na kojem je pronađen sarkofag

„Daljnjim iskopom je utvrđeno kako je tu i sanduk. Naravno, tek će se istražiti u kakvom je stanju. Mi kao Zavod za obnovu Dubrovnika od Konzervatorskog odjela dobivamo smjernice i naputke. Kad se utvrdi u kojem je sanduk stanju, bit će donesena odluka o daljnjim koracima, o otvaranju, ali i vađenju sanduka. Vrijedi spomenuti kako je riječ o procesu koji zahtijeva veliku pažnju jer i okolo njega je vrijedno arheološko područje. Nije nešto gdje možete dovesti kamion s dizalicom, potrebna je posebna pažnja u pristupu“, kazala je Skurić.

Zanimljivo je i to što je sarkofag pronađen uz dosad nepoznat zid koji ima unutrašnju žbuku, što upućuje, kaže Skurić, na postojanje građevine na tom području prije potresa. Tako da će se istraživati i taj zid te ustvrditi o čemu se tu točno radi. Također, pronađena je i jedna cisterna.

PODNOŽJE KATEDRALE KAO VRIJEDNO NALAZIŠTE

Već desecima godina, vrijedno se radi na novim nalazima koji pobijaju sve ono što se dotad mislilo da se zna o nastanku Dubrovnika. Prema riječima voditelja Arheološkog muzeja i arheologa Domagoja Perkića, postoji veliki broj dokaza kako je na području Grada postojalo naselje puno prije 7. stoljeća, a vrijedno nalazište je upravo područje ispod i oko današnje barokne Katedrale, posvećene Uznesenju Blažene Djevice Marije, građene nakon Velike trešnje 1667. godine.

Područje ispod i oko Katedrale je vrijedno nalazište

Dubrovačka barokna katedrala građena je tijekom 17. i 18. stoljeća, a u njenom podnožju nađeni su ostaci romaničke katedrale, koja je srušena u potresu, ali što je još interesantnije - i bizantske bazilike. Naime, nakon potresa 1979. godine, Katedrala i Knežev dvor su prvi krenuli u sanaciju, a paralelno su krenula i arheološka istraživanja. Cijeli pod je uklonjen, postavljen je novi, a tijekom istraživanja koja su provedena početkom 80-ih godina, sonde su udarile ravno u bizantsku apsidu. Time je zapravo srušen mit o nastanku Dubrovnika u 7. stoljeću, a dokaz je kako je i prije postojala organizirana zajednica koja je živjela na tom području. Prije nekoliko tjedana, na tom arheološki vrijednom prostoru, pronađen je i sarkofag.

„Osim nalaza koji se vežu uz romaničku i bizantsku katedralu, na tom je području pronađeno i na desetine ilirskih i grčkih komada novaca, iz 3. i 2. stoljeća prije Krista. Da tu prije nisu živjeli ljudi, da tu nije postojalo naselje, ti nalazi ne bi tu ni bili“, govori Perkić.

ILIRSKI NOVCI, RIMSKI NADGROBNI SPOMENICI, AMFORE...

No, nalazi koji govore u prilog postojanju naselja puno prije 7. stoljeća oko Katedrale, nisu jedini.

„Na Lokrumu tako postoji veliki broj rimskih nalaza iz 1. i 2. stoljeća, među kojma i jedna stela - rimski nadgrobni spomenik. Također, jedna je uzidana i u Biskupsku palaču. Rimski novac je pronađen ispod Katedrale. Veliki broj ranokršćanskih nalaza pronađen je u crkvi na Sigurati. Na Gradcu su pronađeni kasnoantički kapiteli, dakle stupovi koji su služili kao nosači krovnih konstrukcija“, kaže Perkić.

Vrijedne rimske stele 

Nalazi iz parka Gradac

Kasnoantički kapiteli tako ukazuju na postojanje reprezentativnih zgrada, vjerojatno crkvenih objekata ili utvrđenih skloništa iz perioda između 4. i 6. stoljeća.

Perkić podsjeća kako su u starom portu pronađene i rimske amfore, iz 2. i 1. stoljeća prije Krista, što ukazuje da je na tom području bila antička luka, a što se detaljnije istraživalo tijekom 2002. godine.

PRAPOVIJESNO NASELJE NA SVETOJ MARIJI I KAŠTELU

Međutim, kad se govori o povijesti Dubrovnika, moguće je, pa i nužno, ići još dalje u povijest. Nalazi tako govore u prilog kako je na području Svete Marije i Kaštela postojalo prapovijesno naselje. Kako kaže Perkić, na području današnje osnovne škole u Gradu, pronađena je grčka, crvenofiguralna keramika iz 4. stoljeća prije Krista. To je ujedno i najstariji nalaz na užem dubrovačkom području.

„Taj nalaz svjedoči o postojanju prapovijesnog gradskog naselja na području Svete Marije i Kaštela, ali i kontaktima s naprednijom grčkom civilizacijom. Riječ je o keramici koja vuče podrijetlo iz Atike, današnje Grčke, koja je razmjenom ili trgovinom dospjela u naselje na području Grada“, izjavio je Perkić.

Objašnjava kako nema ničeg neobičnog u tome što se prapovijesno naselje nalazilo na uzvisini te kako je to praktički bilo pravilo. Kasnije, s dolaskom Rimljana, naselja se spuštaju u podnožja, pa nisu neobični ni kasniji nalazi oko Katedrale. Nakon toga, u vrijeme kad se povećava opasnost od prodora Slavena i Avara, ali i germanskih plemena, utvrda se ponovno vraća na područje Svete Marije i Kaštela, te se polako širi grad.

I PRIJE JE TU ŽIVJELO LOKALNO STANOVNIŠTVO

Pitamo ga tko je na tom području živio prije 7. stoljeća.

„To je bilo domicilno lokalno stanovništvo, manje, više ostaci Ilira, koji su bili pod Rimom. Kao što je poznato, tijekom 1. stoljeća dolazi do rimske prevlasti, što ne znači kako su ovdje zaista živjeli Rimljani, nego je lokalno stanovništvo pokazivalo lojalnost jer je bilo pod njihovom ingerencijom. Naravno, nakon 1. stoljeća dolazi do podizanja vila rustika od strane rimskih ratnih veterana kojima se dodjeljivala zemlja na području Konavala, Župe i Primorja, kako bi tu živjeli u zasluženoj mirovini. No, oni nisu činili većinu nego domicilno, lokalno, ilirsko stanovništvo“, izjavio je Perkić.

Bez obzira na nove nalaze i to što ih je znanost predstavila javnosti i publicirala, najranija povijest vezana uz nastanak Dubrovnika i dalje se spominje uglavnom od 7. stoljeća pa nadalje.

„To što nešto nije ušlo u udžbenike ili što nije posvećena dovoljna pažnja jest pitanje za autore udžbenika. Međutim, to nisu skriveni podaci. Problem je i u tome što imamo vodiče koji se koriste zastarjelom literaturom i govore o sedmom stoljeću prije kojeg ovdje nije postojalo ništa i o grčkim kolonijama u Cavtatu, ali to ne stoji“, kaže Perkić.

U tom smislu, sarkofag pronađen ispred Katedrale, jest vrijedan nalaz, ali ne predstavlja neobičan momenat. Neupitno je kako je ovdje postojao grad prije grada, i sasvim sigurno predstavlja vrijednu kap koja dodatno oplemenjuje bogatu i interesantnu dubrovačku povijest.