"Deset posto ljudi da to napravi, veliki je gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa, a oni hoće", stoji u poruci kojom se kupce poziva na bojkot.

No, ostaje vidjeti hoće li trgovački lanci doista izgubiti, s obzirom na to da već u drugoj rečenici poziva stoji: "Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja".

Moguće je da će ta uputa imati za posljedicu prelijevanje prometa na druge dane, baš kao i u slučaju neradne nedjelje.

Pripremajući se za dan bojkota, ne može se isključiti ni opcija da ljudi kupe čak i više nego što im treba, piše Jutarnji list.

Različite akcije bojkota postojale su oduvijek, a posebno su učestale posljednjih godina sa snažnim rastom cijena i korištenjem društvenih mreža u te svrhe; od Italije, gdje su se potrošači bunili zbog poskupljenja pašte, do Turske, u kojoj su posebno iziritirani cijenama u restoranima i kafićima. Prije dva tjedna čak ih je i turski predsjednik Erdogan pozvao na bojkot zbog visokih cijena hrane: "Kao građanima, naše najveće oružje protiv oportunista je korištenje slobode da ne kupujemo", poručio je Igor Vujović, predsjednik Udruge Potrošač.

Istraživanja sugeriraju da takve akcije mogu imati određene učinke, ali ne osobito značajne. Odgovarajući na pitanje o učinkovitosti bojkota proizvoda, američki profesor Americus Reed, stručnjak za istraživanje ponašanja potrošača, izjavio je za The New York Times: "Ogorčenje dolazi i prolazi, baš kao i bojkoti. Tvrtke mogu pretrpjeti kratkoročne padove u prodaji, no bojkoti na društvenim mrežama rijetko nanose dugoročnu štetu poslovnim rezultatima organizacija."

U BBC-jevom tekstu "Zašto bojkoti na kraju padnu u ‘smetlište bijesa‘", objavljenom prije nešto više od godinu dana, Maurice Schweitzer, profesor menadžmenta koji se bavi biheviorizmom, kaže da je većina tih pokreta u početku emocionalno nabijena, a da bi se bojkot zadržao, "ljudi moraju ostati uznemireni".

Međutim, rani intenzitet pokretačke emocije obično se smanjuje "i djeluje protiv učinkovitosti bojkota", poručio je.

Koliko god potrošači snažno reagirali na uočene nepravde, oni ipak ne žele zagorčavati vlastite živote, "bilo da to znači vožnju dodatnih 15 minuta do drugog trgovca po proizvode, bilo plaćanje više za zamjenski proizvod".

U raspravi koja je nastala na društvenim mrežama nakon hrvatske inačice poziva na protest, mnogi sudionici također upućuju na to da jedan dan bojkota ne znači mnogo.

POZIV NA BOJKOT! 'Ne kupujte ništa na ovaj dan, pokažimo zube trgovačkim lancima'