Projekt e-LAFITI je financiran iz programa „European Islands Facility“ – NESOI Europske Unije. Studiju su predstavili autori, tvrtka iCat te Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Istraženi su relevantni čimbenici poput ekonomskih, tehničkih, zakonskih i utjecaja na okoliš, kako bi se utvrdila vjerojatnost uspješnog uvođenja sustava električkih brodova za prijevoz putnika na Elafitima. 

Kako se ističe 'električna transportna rješenja s niskim emisijama koja povezuju otoke plovilima poput električnih solarnih brodova optimalno su rješenje za kratka putovanja, čime bi se značajno smanjilo zagađenje mora i otoka'. Osim toga naglasak je stavljen i na kvalitetu linijskog pomorskog prijevoza, odnosno da bi ovakav projekt doveo i do disperzije turističkog prometa na otoke i druga područja van gradskog središta.

Saša Jovičić ispred platforme NESOI uvodno je pojasnio kako je projekt e-LAFITI jedan od sedam hrvatskih projekata energetske tranzicije. 

"Moram izraziti zadovoljstvo što su se hrvatski otoci uključili u platformu i aktivno iskoristili podršku koju Europska komisija pruža i pripremili vrlo kvalitetne korake za ostvarivanje svojih projekata energetske tranzicije. Ovakvi projekti omogućuju otocima da taj svoj potencijal energetske održivosti ostvare", rekao je Jovičić. 

KVALITETNIJA POVEZANOST ZA ZADRŽAVANJE OTOČANA 

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako je tema povezanosti Elafita nešto o čemu se dugo priča i kako se vrlo često se ističe da su postojeće linije uredu.

"Ljubav prema Postiri je u redu, ali postoji mogućnost brže i kvalitetnije povezanosti elafitskih otoka, a naravno i mogućnost značajnog iskoraka po pitanju ekološke osviještenosti u samom prijevozu. Za nas u Gradu Dubrovniku, Elafiti predstavljaju iznimno vrijedan dragulj i kao takve ih tretiramo. Upravo na Elafitima provodimo izgradnju kanalizacijske mreže otoka Lopuda, u idućem tjednu vjerujem da ćemo potpisati ugovor za izgradnju kanalizacijske mreže u Suđurđu i u konačnici to je put koji smo zacrtali - podizanje kvalitete života na Elafitima", istaknuo je gradonačelnik

Naglasio je kako na Elafitima treba zadržati ljude. 

"Da bi ih zadržali trebamo imati stalnu i čestu vezu s kopnom, a sve kako bi i djeca koja idu u školu na Elafite, a kasnije u srednju školu u Dubrovnik, mogla svakodnevno putovati i koristiti se tom vrstom prijevoza, u vrlo čestim intervalima. Na taj način ćemo omogućiti ostanak i opstanak Elafita", zaključio je Franković i podsjetio kako je na početku svakog bitnog projekta, kao što je u ovom pitanju kupnja ili izrada broda, potrebno izraditi studiju izvodljivosti. 

"Ovo je iznimno važan prvi korak koji će nas u konačnici dovesti u situaciju da možemo ići ka daljnjim koracima i povećanju kvalitete povezanosti elafitskih otoka", rekao je. 

ELEKTRIČNI BRODOVI SU SKUPI U STARTU, ALI ISPLATIVI KROZ VRIJEME

Goran Krajačić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu dao je širi kontekst samog projekta i naglasio kako su na FSB-u ove godine obranjena dva doktorata koja se tiču baš ove teme. Upravo ti doktorati prikazali su kako kroz cijeli životni vijek električni brodovi daju najbolja i najjeftinija rješenja.

"Oni jesu investicijski skupi, ali ako se vodimo onom 'da nismo toliko bogati da kupujemo jeftino', onda znamo da kroz taj životni vijek najmanji utjecaj na okoliš i nešto što će biti najjeftinije su električni brodovi, naročito ako ćemo tu energiju dobivati iz obnovljivih izvora, a znamo da je ova regija njima bogata", istaknuo je Krajačić.

Jedan doktorat na ovu temu obranila je i Dubrovnika Anamarija Falkoni.  

"Ona je analizirala mogućnost integracije energije iz obnovljivih izvora u dubrovačkoj regiji, putem električnih vozila, dizalica topline u sektoru toplinarstva i ono što je bitno jest da je to rađeno za šire gradsko područje i pokazalo se da potencijala ima, no trebat će puno raditi u tom smjeru", pojasnio je. 

Iznio je i opasku kako gledajući karte vjetroelektrana i solarnih elektrana u Europskoj uniji, ispada kako na Balkanu nema ni vjetra ni sunca, što naravno nije istina. Naglasio je kako se na tome mora poraditi u skladu s politikom Europske unije. 

"Nema boljeg trenutka za početi s ovakvom inicijativom gdje možemo pokazati da se dubrovačka regija može iznijeti i biti pilot, demonstracijski projekt čistog i zelenog transporta, bilo da se radi o pomorskom ili cestovnom transportu. Stvari nisu jednostavne, ali zato imamo stručnjake koji to sve mogu riješiti. Brodogradnja je nešto što je tradicionalno u Republici Hrvatskoj, pomorstvo je nešto što je tradicionalno i u ovoj regiji, vi imate vrhunske pomorce, imamo vrhunske brodograditelje, pa zašto ne bi onda krenuli tim putem", zaključio je Krajačić. 

CJELOVIT SUSTAV ZA RAZVOJ ŽIVOTA NA OTOCIMA

Tomislav Uroda, osnivač iCat-a pojasnio je analizu brodskih linija. 

"Njih treba graditi kao jedan cjelovit sustav prigradskog prijevoza, a ne izdvojene linije i to je ono što je drugačije od postojećeg modela na cijelom Jadranu gdje imamo linije koje voze jedan ili dva puta dnevno, jako se teško osloniti na takvu liniju ako se želi razvijati život u daljim krajevima, odnosno na otocima", poručio je. 

Osnova analize su bile mogućnosti elektrifikacije brodova koji voze prema Elafitima.

"Ako gledamo populaciju od tisuću stanovnika, jako je teško napraviti ekonomsku održivost takve linije na bazi otočke populacije i zbog toga razmišljamo da treba uključiti jedan širi potencijal, a to su turisti koji dolaze, pa se stvara ekonomska isplativost, odnosno održivost tih linija", pojasnio je. 

Naglasio je i kako je pozitivno što Grada želi uspostaviti dodatnu brodsku liniju koja bi povezivala Šipan i Lopud s najbližom obalnom točkom.

"Najteže je otići iz Gruža do Šipana jer je najdalje, onda se putem staje po otocima i to putovanje traje više nego od Dubrovnika do Zagreba avionom. Nakon toga se ide u ostale brodske linije koje šire povezuju cijeli grad i potencijalno rješavanju problem prometa unutar grada", rekao je i dodao kako je solarni potencijal na brodovima dosta ograničen. 

Za punionice je istaknuo kako bi one trebale biti u Gružu, Brsečinama, Lokrumu i Suđurđu.

"Osnovna linija bi tražila punionicu u Gružu, što nije problem jer se Gruž elektrificira i on je putnički terminal, ove snage punionica nije nikakav problem. Na Šipanu bi trebalo izgraditi još jednu punionicu što znači da bi tamo trebalo nadopuniti brod", pojasnio je. 

BATERIJE MOGU TRAJATI I DO 15 GODINA

Uroda je pojasnio kako je analiza rađena na širokom spektru brodova. Istaknuo je brod Future of the fjords s 400 mjesta za putnike, a koji je napravljen za manje brzine i izletničke ture, te kako on nije primjeren za Elafite. Drugi brod koji je naveo a koji bi bio najsličnija verzija potrebnoga za Elafite je IKA RERE.

"Dosta mu je visoka paluba, visoki trupovi što znači za 'jače i teže more'", kazao je i nastavio pojašnjenje vezano uz punjenje.

"Kod brzih brodova je potrošnja energije toliko velika da se za svaku liniju moraju puniti. Nadopunjavanje može biti od 20 minuta do nekoliko sati, zlatna sredina bi bila nekih sat vremena, možda nešto manje, ako se želi utjecati na dugoročnost baterija. Vrlo je jednostavno, čim brže se puni brod baterije kraće traju. Nema nekih velikih iskustvenih podataka jer je tehnologija nova, a one mogu trajati i do 15 godina s punjenjima od nekoliko sati. Baterije se kroz eksploataciju broda mijenjaju", rekao je i naglasio kako je teško govoriti koliko baterije traju 'u godinama' jer to ovisi prvenstveno o broju punjenja.

O PLOVIDBI I VREMENSKIM (NE)PRILIKAMA 

"Sjećam se kada smo radili sličnu analizu za Šibenik i isto je bilo razmišljanje kako brod mora voziti po svakom vremenu. Takvi brodovi su vojni, oni voze po svakom vremenu, ništa im ne smeta, ali su i ekstremno skupi i troše energije koja se ne može napuniti", rekao je Uroda kako se mora napraviti optimalno rješenje. 

"Kod električnih brzih putničkih brodova to su još uvijek vrlo lagani brodovi. Rađeni su uglavnom od karbona da budu čim lakši, a lagani brod sam po sebi je manje otporan na veliki vjetar. Zato je dobar sustav u kojem se rade brzi brodovi koji voze svakodnevno velikom frekventnošću, 10-12 puta dnevno u intervalu od sat vremena, njih treba staviti u sustav s trajektom koji će one dane kada je loše vrijeme zamijeniti te brodske linije putničke. Po meni to treba slagati u takvom modelu kao jedan integrirani sustav", zaključio je. 

ELEKTRIČNI BRODOVI TREBAJU I DRUGAČIJU OBALNU INFRASTRUKTURU 

Marko Mimica s Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji je sudjelovao na izradi studije je govorio o obalnoj infrastrukturi potrebnoj za provođenje procesa dekarbonizacije, odnosno elektrifikacije pomorskog prometa. 

"Jedna komponenta ove teme su električni brodovi, a druga obalna infrastruktura, i sve to skupa moramo promatrati u kontekstu dekarbonizacije i politike EU. Svaki infrastrukturni projekt  moramo promatrati u interesu za same otočane i koje su njihove potrebe. Cilj je u konačnici da osiguramo održivi prijevoz za putnike koji žive na otoku, da imaju dovoljno tih linija i da iskoriste potencijale koje nudi EU", naglasio je. 

Za punjače je rekao da su oni predloženi dostatni za napajanje linija, s tim da su predložili i rješenja s lokalnom solarnom elektranom i baterijskim spremnikom.

"Luka bi bila spojena na elektroenergetsku mrežu, dok bi mala solarna elektrana i baterijski spremnik bili na samoj lokaciji punionice", pojasnio je.

PS