Ekonomska i trgovačka škola prošle godine razvijala je Erasmus + projekt 'e-School Bank' u partnerstvu s dvije strane škole, iz Italije i Francuske, kojega su zatim prijavili na natječaj Agencije za mobilnost i programe EU. Projekt će im se financirati u iznosu od skoro 200 tisuća eura. Ova lijepa vijest iz hrvatskog školstva, koje je često na metama kritika zbog svoje 'zastarjelosti', svakako je bio dobar povod za razgovor s ravnateljicom škole Suzanom Đurđević i voditeljem projekta, profesorom Dubravkom Glavinićem.

“Prije dvije godine ravnateljica je organizirala edukaciju o Erasmus+ projektima kako bi se nastavnici naše škole upoznali s načinom prijave i uvjetima koji se trebaju ispuniti da bi neki projekt bio odobren za financiranje od strane Agencije za mobilnost i programe EU“, uvodi nas u razgovor profesor Glavinić koji je voditelj projekta. „Profesori ekonomske grupe predmeta imali su tada priliku iznijeti svoje ideje i prijedloge za moguće projekte, a ja sam predložio da osmislimo informatički program za vježbe učenika po uzoru na programe kakve danas imaju komercijalne banke. Dosta godina sam radio u banci pa sam po dolasku u školu počeo predavati predmet 'Bankarstvo i osiguranje' i zaključio sam da učenici imaju malo mogućnosti za praktični rad u ovom predmetu. Kolegama se moj prijedlog svidio pa smo počeli s pisanjem projekta i pripremili ga za prijavu AMPEU u svibnju ove godine. Projekt je prošao na natječaju i odobren je za financiranje u vrijednosti od skoro 200 tisuća eura“, pojašnjava Glavinić.

Projekt rade u suradnji s dvije škole, iz Francuske i Italije, a osim informatičkog programa koji će imati sučelje i funkciju kao programi u bankama, napravit će i aplikaciju mobilnog bankarstva, web stranicu projekta, brošuru o projektu, vodič za korištenje programa i aplikacije, a na kraju organizirati i webinar za zainteresirane profesore u cijeloj Hrvatskoj.

„Ovaj projekt je nastao iz potrebe da učenicima smjera ekonomist omogućimo vježbe iz predmeta Bankarstvo i osiguranje, ali smo shvatili da projektne rezultate (program i aplikaciju) možemo koristiti i u drugim stručnim predmetima za razvoj financijske pismenosti naših učenika. Program i aplikaciju će stoga koristiti učenici svih smjerova naše škole“, pojašnjava ravnateljica Đurđević.

U KORAK S VREMENOM

Glavinić podsjeća kako su prilikom izrade Akcijskog plana za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.-2027. u Europskoj uniji provedena istraživanja koja su pokazala kako se dosta profesora u nastavi ne koristi digitalnim alatima.Puno se printa i troši papira za nastavne materijale, a ovim se projektom to može značajno promijeniti. 

“Učenicima se mogu zadati problemski zadaci koji će se rješavati u programu kao npr. zadatak- 'Imaš tisuću eura plaću, zadani su ti iznosi mjesečnih troškova, kako ćeš rasporediti iznos svoje plaće, kako ćeš rješavati neplanirane troškove, hoćeš li dodatno trošiti novac i na što ćeš ga trošiti i sl.' 

Sa svojim učenicima imam dogovor da prije početka sata ostave mobitele na jednome stolu kako bi bili koncentrirani na učenje, a ne na gledanje po mobitelu. Iznenadio sam se kada sam vidio kako na tom stolu ima dosta skupih mobitela, a učenici ne znaju koliko su njihovi roditelji trebali raditi da bi im omogućili takve mobitele. S našim projektom učenicima želimo približiti novčane vrijednosti, želimo im pokazati što znači uzeti kredit, kolika treba biti plaća da bi netko mogao dobiti kredit i kakve se obaveze preuzimaju kada se uzima kredit“, govori nam profesor Glavinić.

Kada sve bude gotovo nadaju se povezati s drugim školama, ne samo u Hrvatskoj nego i na području cijele EU. 

NOVO VRIJEME, NOVI IZAZOVI

Ravnateljica škole Suzana Đurđević u Ekonomskoj i trgovačkoj školi radi već 30 godina, a ravnateljica je od 2010. godine. „Danas je financijsko obrazovanje važnije nego što je to bilo unazad 15-ak godina. Nekada davno, plaća se primala u gotovini pa je čovjek mogao potrošiti samo onoliko koliko bi dobio. Kasnije su došli tekući računi, ali nije bilo dozvoljenih minusa, kredita niti kreditnih kartica. Kada su se pojavile prve kreditne kartice, one su u početku bile statusni simbol što znači da su ih mogli imati samo oni koji su dobro zarađivali, a danas skoro svatko ima kreditnu karticu. Život u današnjem suvremenom tržišnom gospodarstvu prepuno je izazova, a naročito za mlade ljude. Tržišno gospodarstvo je potrošačko društvo koje ljude putem marketinga potiče na kupovinu onoga što nam najčešće nije nužno potrebno, ali nam stvara osjećaj da bez toga ne možemo živjeti pa je u takvim situacijama najlakše ispeglati karticu. Mladi ljudi su dosta impulzivni u kupovinama, olako se odlučuju na potrošnju novca ne razmišljajući što će biti sutra“, kaže ravnateljica Đurđević objašnjavajući koliko je projekt zapravo važan za mlade. 

„Kada se mladi ljudi prvi put zaposle nakon srednje škole ili fakulteta, makar i na određeno vrijeme, banka im vrlo brzo ponudi dozvoljeni minus. Mladi čovjek tada ima osjećaj da dozvoljeni minus od npr. pet tisuća kuna znači kako će svaki mjesec moći potrošiti dodatnih pet tisuća kuna, što naravno nije točno. Mi želimo kod učenika osvijestiti vrijednost novca, njihovu kupovnu sposobnost i opasnost od

nepromišljenog i olakog ulaska u zaduženja iz kojih se nekada teško mogu izvući“, pojašnjava ravnateljica te naglašava kako živimo u vremenu u kojem se mladim ljudima nude mogućnosti koje mogu biti opasne ukoliko se ne znaju kontrolirati. 

“Zbog toga nam je bitno da kroz ovaj projekt naši učenici nauče pravilno i odgovorno upravljati novcem jer novac je također ograničeni resurs. Želimo ih naučiti da se u minuse i kredite ne treba ulaziti da bi zadovoljili neke svoje kratkoročne potrebe,”  kaže ravnateljica. 

Projekt će trajati dvije godine, a kroz te dvije godine trebaju razviti informatički program i aplikaciju koje će koristiti učenici koji su ove školske godine u prvom i drugom razredu Ekonomske i trgovačke škole.

„Oni jedva čekaju početak projekta i projektne rezultate, vesele se tome. Čak su i učenici iz smjera prodavač izrazili želju da ih se uključi u projekt“, kažu naši sugovornici.

GDJE IMA VOLJE, IMA I REZULTATA

Ovo nije prvi Erasmus+ projekt koji je škola provela u svrhu boljeg obrazovanja i pripreme svojih učenika za tržište rada. Tijekom 2018. godine imali su projekt s kojim su omogućili učenicima dva tjedna rada, stjecanja radnog iskustva i prakse u tvrtkama u Irskoj. Za Ekonomsku i trgovačku školu u Dubrovniku svakako možemo reći da je jedan od svijetlih primjera hrvatskog obrazovanja koja vodi brigu o digitalizaciji, potrebama u realnom vremenu u kojem živimo i na kraju, svojim učenicima se u kontinuitetu trude ponuditi što bolje obrazovanje. Lijepa je ovo priča koja daje nadu kako će se i mnoge druge škole, u Lijepoj Našoj, ugledati u njihove aktivnosti, jer iz dana u dan dokazuju kako se – može. 

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom