U Dubrovniku je kremiranje još uvijek prilično rijetko, no zadnjih godina zabilježen je porast. Vrijedi napomenuti kako je u Gradu nemoguće obaviti ovaj proces jer krematorij ne postoji pa se pokojnika prevozi do Zagreba i natrag gdje u konačnici biva pokopan. Voditelj upravno-administracijskih poslova Pogrebnog poduzeća Boninovo Štefi Ljubimir predstavio je zanimljive podatke. Naime, 2019. godine dubrovačko Boninovo imalo je svega sedam kremacija, 2020. godine ta brojka je porasla na 13, a 2021. godine zabilježene su 23 kremacije. Samo u prvih osam mjeseci ove godine Boninovo bilježi 23 kremacije. 

- Što se tiče broja kremacija na godišnjoj razini vidljiv je trend povećanja, ali mi smo još uvijek tradicionalna sredina po tom pitanju. U svijetu, Europi, Zagrebu i susjednoj Sloveniji ljudi se većinom kremiraju, gledajući u odnosu na klasični sprovod – govori Ljubimir dodavši kako su u Dubrovniku još uvijek male brojke kremacija da bi se raspravljalo o gradnji krematorija koji bi u ovom trenutku bio neisplativ.

PROVJERILI SMO CIJENE

Ljubimir smatra kako će, ako se ovakav trend nastavi, vjerojatno doći do potrebe gradnje krematorija u Dubrovniku. Zasad je to moguće napraviti, uz navedeni Zagreb, i u Osijeku. Voditelj upravno-administracijskih poslova Pogrebnog poduzeća Boninovo  otkriva kako mnogi građani Hrvatske usluge kremiranja obavljaju i u Sloveniji gdje se kremira preko 80 posto pokojnika pa je vjerojatno ta cijena znatno niža nego u Hrvatskoj.

- Nama u Dubrovniku bi to mnogo pomoglo zbog problema broja grobnih mjesta, jer puno je lakše pronaći mjesto za urnu nego za lijes – komentirao je Štefi Ljubimir iz Boninova.

Direktor groblja Dubac Đuro Lonza kazao nam je kako nije planirana gradnja krematorija na Dupcu budući da bi to bilo prilično skupo, no predviđen je prostor za polaganje urni, točnije 64 niše.

Govoreći o cijenama procesa kremacije one su znatno više nego kada je u pitanju klasični pogreb. Ako bližnji odluče pokojnika kremirati primjerice u Zagrebu, to će ih koštati oko 12 tisuća kuna. U tu cijenu uračunat je prijevoz do Zagreba i natrag, kremiranje i urna. Kasnije je potrebno platiti oko 700 kuna koliko košta otvaranje grobnice na Boninovu i polaganje urne. Za razliku od toga, klasični sprovod, ako pokojnik ima grobnicu na Boninovu, košta oko pet i pol tisuća kuna. 

CRKVA SE NE PROTIVI KREMIRAJU

Izbor između ukopa ili kremiranja prepušten je svakoj osobi, no pojedine su vjerske zajednice još davno definirale svoj stav prema jednom ili drugom obliku sahrane. Kremiranje je najprisutnije kod budista i hinduista, no i Katolička crkva je davno odobrila kremiranje proglasivši ga jednakovrijednim ukapanju u grob. Protestanti su također skloni kremiranju dok spaljivanje zabranjuju židovska, muslimanska i pravoslavna vjerska zajednica koja, doduše, sve blagonaklonije gleda na ovu vrstu sahrane ako se radi o pripadnicima Srpske pravoslavne crkve.

Usprkos pozitivnom stavu Katoličke crkve o kremiranju često postoje tvrdnje koje osporavaju ovo vrstu sahrane kako nije u duhu vjere pa smo pitali teologa Šimu Zupčića za pojašnjenje.

- Najkraće rečeno, Katolička crkva se ne protivi kremiraju, to jeste smatra ga moralno dopuštenim, osim ako bi ono bilo rezultat odbijanja vjere u uskrsnuće tijela. Katekizam Katoličke Crkve to jasno i nedvosmisleno formulira na sljedeći način: „Crkva dopušta spaljivanje mrtvih tjelesa (kremiranje), ako ta odluka ne dovodi u pitanje vjeru u uskrsnuće tijela“ (KKC, 2301) - jasan je Zupčić. 

On smatra kako ponekad pojedinci žele biti „papskiji od pape“, pa se često može čuti kako se Crkva protivi kremiranju.

- Istina, u prošlosti se Crkva protivila tome, jer je polazila od pogrešne postavke kako svi oni koji se odlučuju na kremiranje, to čine zbog relativizacije vjere u uskrsnuće tijela. Kada je u Crkvi došlo do spoznaje da nisu svi oni koji se odlučuju za kremiranje ujedno i protivnici crkvenoga nauka o uskrsnuću tijela, došlo je i do promjene stajališta 60-ih godina prošloga stoljeća, kada je novi Obrednik crkvenoga sprovoda ukinuo različite zabrane i dopustio slavljenje sprovoda i na mjestu kremiranja. Dakle, onima koji tvrde da se Crkva protivi kremiranju treba reći da je Crkva nije jučer, prekjučer ili prije par godina prihvatila kremiranje, već prije 60-ak godina – pojasnio je dubrovački teolog.

PRAVILA O DRŽANJU URNE

Zupčić je pojasnio zašto se može reći da Crkva i dalje, na određeni način „preferira“ pokapanje, no ističe kako nipošto ne zabranjuje kremiranje.

- Kongregacija za nauk vjere je izdala i naputak u kojem navodi: „Ondje gdje higijenski, ekonomski ili društveni razlozi dovode do izbora kremiranja, izbor koji ne smije biti u suprotnosti izričitoj ili razumno pretpostavljenoj volji vjernika pokojnika, Crkva ne vidi doktrinarne razloge da se ta praksa zabrani, budući da kremiranje pokojnika ne dodiruje njegovu dušu i ne priječi božansku svemoć da uskrsne tijelo i dakle ne predstavlja objektivno nijekanje kršćanskoga učenja o besmrtnosti duše i uskrsnuću tijelâ. Crkva i dalje preferira pokapanje tijelâ jer se time iskazuje veće poštovanje pokojnima; ipak kremiranje nije zabranjeno, osim ako je izabrano zbog razloga protivnih kršćanskomu nauku. Ako ne postoje razlozi protivni kršćanskomu nauku, Crkva kod takvoga sprovoda postupa u skladu s odgovarajućim liturgijskim i pastoralnim uputama, pazeći posebno na to da se izbjegne svaki oblik sablazni ili vjerske ravnodušnosti. Kad se iz opravdanih razloga izabere kremiranje pokojnika, pokojnikov se pepeo mora redovito čuvati na svetome mjestu, tj. na groblju ili, ako je to slučaj, u nekoj crkvi ili na prostoru koji je mjerodavna crkvena vlast namijenila upravo toj svrsi.“ Stoga, čuvanje pepela u kućama nije dopušteno, a samo u izvanrednim okolnostima, vezanim uz kulturalne uvjete lokalnog karaktera, biskup u dogovoru s biskupskom konferencijom, može dopustiti čuvanje pepela u kućama, ali čini mi se da  kod nas ne postoje takvi kulturalni uvjeti. No, kremiranje prema nauku Crkve nije zabranjeno, te je svakom pojedincu prepuštena odluka - zaključio je za Dubrovački dnevnik teolog i vanjski suradnik na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. Šime Zupčić.