Povodom Dana dubrovačkih branitelja otvorena je izložba pod nazivom "Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split, 1933. - 2023." u atriju Palače Sponza.
Organizatori su Grad Dubrovnik, Hrvatski pomorski muzej Split, Muzej Domovinskog rata u Splitu i organizacijski odbor "Hrvatski Jadran".
Autori izložbe su Ljubomir Radić i Matej Gabrilo, dok je iza tehničkog postava Leo Garbin. Fotografije su iz arhive Hrvatskog pomorskog muzeja Split.
"Ova izložba je bila otvorena u Splitu, iza toga je bila u Hrvatskom saboru, konačno imamo izložbu i u gradu Dubrovniku, gradu pomorstva, pomorske tradicije za blagdan svetoga Nikole, zaštitnika pomoraca, puno je tu simbolike", kazao je uvodno dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Okupljenima se obratio i jedan od kapetana školskog broda Jadran, Stjepan Bernardić.
"Udruga kapetana se bori od samoga početka da se taj brod vrati, a otišao je u Crnu Goru redovnim putem kad je išao u planirani remont, tamo je bio zadržan na remontu, ostao je i Crna Gora ga nije htjela vratiti. Svi kapetani školskog broda Jadran redom su Hrvati. Taj brod, dok je bio ovdje, nije imamo nikakvu nedaću, havariju, nikakvih problema, bilo je sve u redu i zato zaslužuje najveću ocjenu, ne samo što se tiče ljepote i sigurnosti nego što se tiče iskustva i radu kapetana i brodske posade", kazao je Bernardić.
Andro Krstulović Opara stigao je u ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, ali i u ime odbora Hrvatski Jadran za povrat školskog broda Jadran.
"Naš je Odbor okupljen prije godinu dana i u našem utjecanju s raznim čimbenicima na razini Vlade, prije svega s Ministarstvom vanjskih poslova, a potom i s Ministarstvom obrane smo potegli pitanje povratka otetog broda Jadran kao jedan od nepremostivih i najvažnijih trenutaka u pregovorima sa susjednom Crnom Gorom. U nekoliko navrata smo kazali da je Hrvatska pokazala svoju namjeru i podržavala europski put Crne Gore i stalno dobivala obećanja od strane Crne Gore da će to prijateljstvo i dobrosusjedstvo prerasti u jedan trajni odnos. Mi smo podsjećali na potrebu ispunjavanja obveza koje smo stalno od njih tražili, a to nije samo isprika Dubrovnik, svim žrtvama na hrvatskom jugu nego i ratna odšteta i povrat imovine, vojne imovine, ali i povratak školskog broda Jadran. Zašto? Jer je on simbol hrvatskog pomorstva, hrvatske kulturne i pomorske baštine, on je najbolji hrvatski ambasador. Podsjetit ću, brod je izgrađen 1930-ih godina, predan 1933. gradu Splitu, gdje je bilo sjedište Jadranske straže, značajne organizacije koja je okupljala ljude koji su osvježivali svijest o važnosti suvereniteta na našem Jadranu. Bio je u službi školovanja mladih časnika. 40-ih godina su ih oteli Talijani i služio je kao most u Veneciji, da bi ga poslije rata tadašnje vlasti vratile i potom ponovno obnovile i stavile ga u službu školovanja, do '91. kad je otišao na remont u Tivat, kada je početkom Domovinskog rata otet", kazao je Krstulović Opara.
Ljubomir Radić, jedan od autora izložbe, također se obratio okupljenima.
"Ova izložba je usmjerena na prve godine otkad je brod izgrađen do svečane primopredaje u Splitu 1933. godine do svih plovidbi u tridesetim godinama. Nakon zagrebačke izložbe, logično se pokazalo da Dubrovnik bude sljedeća stanica izložbe i jedna od najvažnijih. Zašto je to tako? Jer ova putovanja koja vidite na fotografijama su sva počela u Dubrovniku, iz Gruža. Nakon što bi se brod opskrbio namirnicama, najčešće u Šibeniku, doplovio bi do Dubrovnika i od tuda je kretao prema SAD-u. Na fotografijama vidimo i život mornara, i teški i onaj zabavniji, kako je to i bilo na putovanjima po svjetskim morima i vidimo taj brod u onom svjetlu i kako je dočekan kad je stigao na Jadran. Naravno, u brošuri smo progovorili i o problematici i neprilici koja se dogodila kad se našao na redovnom remontu u Tivtu, od kuda se do danas nije vratio. To je druga poanta ove izložbe, osim što moramo obilježiti 90 godina tog iznimnog jedrenjaka, moramo ukazati i na sve ove godine kada se ta problematika nije riješila", kazao je Radić
Matej Gabrilo, ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu, drugi je autor izložbe.
"Moram istaknuti da je hrvatski školski brod Jadran je dio hvatske povijesti i hrvatskog pomorstva. Pomorski muzej u Splitu, koji je nositelj ove izložbe ima značajan fundus fotografija i predmeta sa školskog broda Jadran, a mi smo tu kao Muzej Domovinskog rata u Splitu da podsjetimo na nečasnu i sramotnu ulogu Jugoslavenske ratne mornarice, odnosno Srbije i Crne Gore u agresiji na Republiku Hrvatsku, odnosno ovom prilikom se više priča o onome što se događalo na hrvatskom dijelu Jadrana. Naravno, tu uključujući i Dubrovnik, koji je najduže bio blokiran. Tu smo da ukažemo na činjenicu da su, kad su odlazili iz hrvatskih voda, sa sobom povukli preko 85 posto vojne opreme i plovila, u Hrvatskoj je ostalo manje od 15 posto. Vrijednost opreme i plovila je oko dvije milijarde dolara. Većina tih plovila kao i hrvatski školski brod Jadran imala je svoje matične luke u Hrvatskoj. Tako da smatramo da bi plaćanje ratne odštete, plaćanje ratne odštete hrvatskim logorašima koji su bili zatočenici u koncentracijskim logorima u Crnoj Gori, vraćanje školskog broda Jadran, bili jedan iskorak Crne Gore u pravcu odustajanja od onih politika koje su je dovele do toga da bude agresor na Republiku Hrvatsku i nadamo se da će to tako i biti. Međutim, politička situacija u Crnoj Gori je takva da nismo baš uvjereni u takav razvoj situacije, ali moramo biti optimisti i nadat se da će Crna Gora nastaviti put europskih integracija i dobrosusjedskih odnosa", kazao je Gabrilo.
Komentirao je i popis opreme koji je napravljen u Crnoj Gori i navode da se treba platiti odšteta, a ne popisivati oprema.
"Mi pratimo povijest Domovinskog rata, ali naravno i sadašnju situaciju. Mislimo da su to bezvezni spinovi i koraci, a već sam rekao što bi bili iskreni koraci", kazao je Gabrilo.
Izložba se sastoji od 16 panoa s četiri do pet fotografija koje su iz 30-ih godina kada je školski brod Jadran išao na putovanja diljem svijeta. Ovom prigodom su posebno izrađene fotografije dolaska u Dubrovnik.
