Dubrovkinja Tina Violić otkriva kako njeguje tradiciju, baštinu i stare ričete
Razgovarali smo s akademskom slikaricom i redateljicom Tinom Violić. Ona je rođena i odrasla u Dubrovniku, a pola života je živjela i studirala u Veneciji, svjetski je putnik i mama sedmogodišnjih trojki. Zadnjih godina sve je poznatija po izradi tradicionalnih slastica i prirodne kozmetike.
Razgovarala: Alena Anđušić
Kako i kada ste se počeli baviti proizvodnjom tradicionalnih slastica i prirodnom kozmetikom?
Od malih nogu smo počeli izrađivati slastice i božićne ukrase, a sve to uz kuhanje i izradu prirodne kozmetike je u našoj obitelji oduvijek svakodnevica, jedino što smo s dolaskom djece to malo intenzivirali i upoznali javnost u svrhu očuvanja tradicije.
Gdje je zapravo vaša radionica'? Tko sve radi zajedno s vama?
Vrt nam je u Rijeci dubrovačkoj, a živimo u povijesnoj jezgri nadomak Straduna. Uskoro ponovno otvaramo "Atelier Tina" u Čubranovićevoj br. 9, a u planu su i radionice raznih tema, kao i izložbe i druge manifestacije. Skupa radimo moja sestra Marijana, arhitektica i ja, a i mali trojac voli u svemu sudjelovati i pomagati.
To je već dugo u vašoj obitelji , recepti za slastice i kozmetiku, možete li reći više detalja?
Naš pradjed Frano Montagne, podrijetlom Francuz je bio ljekarnik u Male Braće, i od njega smo naslijedili recepture prirodne kozmetike i ljekovitih pripravaka koje koristimo u obitelji. Od pranone Marije Montagne s Lopuda baštinimo tradiciju izrade svile, od njenog oca iz Dola prastaru ričetu torte od makarula, od prababe Nike iz Župe kontonjatu, a s konavoske bande mantalu. Pranono Ivo s Osojnika i nono Antun su bili vrsni lovci, tako da imamo odlične ričete od divljači. Pranono Misko iz Obuljena, dundo Gusti, mama Mira i tata Miljenko su bili čeljad od mora, solili su srđele, sušili ribu na popretu, kiselili motar i kapare. Od svakog pretka smo naslijedili jedan dio neprocjenjive nematerijalne kulturne baštine, koji se trudimo održati i prenijeti našoj djeci.
Koje su to tradicionalne slastice koje vi pravite? Ima li potražnje za tim, koliko Dubrovčana danas zna praviti nešto tako?
Mi pratimo godišnja doba i koristimo sezonske namirnice iz našeg vrta, tako u ovom periodu radimo mantalu, kontonjatu, arancine, bruštulane mjendule, medenjake te marmelade i likere. S obzirom na to da tradicionalne ričete znaju biti komplicirane i s vrlo dugim postupkom te zahtijevaju dosta vremena i strpljenja, mislim da se sve rjeđe pripremaju, ali drago nam je da smo uspjeli potaknuti neke da se podsjete okusa iz djetinjstva i okušaju po prvi put u pripremanju.
Možete li podijeliti neki recept koji se već dugo čuva u vašoj familiji?
Predlažemo ričetu za "Creme brulee", francuski klasik iz stare kuharice pranona Frana. Fantastičan okus, a vrlo jednostavna priprema, nalik na našu rozatu.
Sastojci:
500 ml slatkog vrhnja
6 žumanjaka
40 g cukara
1 vanilin šećer
Postupak:
Vrhnje zagrijati, ali ne da provri. Žumanjke, cukar i vanilin šećer promiješajte i dodavajte im polako vrhnje uz miješanje. Ulijte smjesu u keramičke ili vatrostalne posudice, koje smjestite u dublju posudu s vodom do pola (banja-marija). Stavite u zagrijanu pećnicu na 150 C i pecite 40-ak minuta dok se na vrhu ne uhvati korica. Ohladite i pred serviranje pospite cukara po vrhu i brenerom karamelizirajte.
Prenosite li znanje na svoju djecu, očekujete li da nastave tradiciju?
To i jest smisao svega, osim održanja vrste i prijenosa DNK, da se prenosi znanje, običaji i tradicije, a svaka generacija će dodati nešto svoje.
S obzirom na to da ste vrlo svestrani, kako stižete sve obaveze?
Svi imamo dnevno na raspolaganju 24 sata, ali kako ih rasporedimo i koristimo puno ovisi, tako je kod mene rano buđenje po staroj poslovici "jutro čini pos'o" i ne gledam televiziju.
Kako je korona utjecala na vaš život, posao?
Nastojimo se ne živcirati s onim što ne možemo promijeniti, a u svemu sto se događa ne gledamo nedostatke, već prednosti i mogućnosti. Tako u ovim vremenima npr. radi manje posla imamo više vremena za druženje u obitelji i bavljenje s hobijima.
Kako ćete provesti ovaj Božić?
Božić ćemo provesti u obitelji, u miru i veselju, u toplom i okićenom domu, uz miris kolača i starih božićnih pjesama sa gramofona.