Na konferenciji su prisustvovali predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja i diplomirani pravnik Nikša Raspopović, ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Šiša-Vivek te pomoćnica ravnateljice Muzeja za pravna i kadrovska pitanja Tanja Barkiđija.

"Odlučili smo se za konferenciju jer je ovih dana bilo previše pitanja i spominjanja Dubrovačkih muzeja, a ovo je jedini način da damo potpunu informaciju. Muzej želimo maknuti iz politike jer Muzej i ovo rješavanje problema zaista, što se tiče Muzeja, nema veze s politikom. Nitko nema pravo da nam pribokava kako nešto podvaljujemo ili namještamo", izjavio je uvodno Raspopović.

Potom je kazao kako Dubrovački muzeji imaju dvije nekretnine, a riječ je o česticama 2127. i 2062. u Palmotićevoj i Antuninskoj ulici, gdje se nalazi apartman obitelji Bonačić.

"Te čestice su danas objedinjene po novom katastru jer se miješaju u prizemlju. Muzeji su suvlasnici tih nekretnina gotovo za polovinu. Cijelo vrijeme, do nazad dvije godine, Muzeji nisu ostvarivali nikakva prava nad tim nekretninama niti je pokretano bilo što da se osigura to da mi imamo udjela u fizičkom vlasništvu, da imamo suposjed ili o iskorištavanju tih nekretnina", kazao je Raspopović dodavši kako su tada, 2023. godine, donijeli odluku o diobi suvlasničkih zajednica. Potom je objasnio tijek vlasništva nad nekretninama. 

Zgrada obitelji Butigan

"Jedan dio postupaka je u tijeku, drugi dio, po drugom osnovu je također u tijeku. Suvlasništvo tih zgrada je općenarodna imovina od 1948. godine. Te godine je Antun Kurajica poklonio oporukom i provedenom ostavinskom raspravom te suvlasničke dijelove Muzeju Rupe. Antun Kurajica je bio ugledni građanin, suosnivač Pomorskog muzeja, tako je to postala općenarodna imovina, poklonjena izričito Muzeju Rupe. 1957. godine su te dvije nekretnine uknjižene i date na upravljanje Dubrovačkim muzejima, nismo od jučer u tome. Dakle, i od '48., i od '57. smo suvlasnici u tim zgradama", objasnio je.

Kazao je kako je 2021. godine Darko Butigan, suvlasnik druge zgrade u kojoj nisu Bonačići, pokrenuo zahtjev da otkupi dio koji je u vlasništvu Muzeja i ponudio 120 tisuća eura. Tada je Upravno vijeće odbilo njegov zahtjev jer im je cijena bila neprihvatljiva s obzirom na to da se vrijednost njihovog udjela u prvoj nekretnini, po procjeni vještaka, kretala oko 360 tisuća eura, a u drugoj 410 tisuća eura. Naveo je kako su te vrijednosti danas i puno veće.

"U postupku s Butiganom smo rekli kako nagodbu prihvaćamo, ali samo ako vještak procijeni naš udio u toj nekretnini i on je spreman po toj cijeni otkupiti taj udio. Nikakve nagodbe ispod toga ne dolaze u obzir jer je imovina Muzeja, imovina Grada", kazao je, a potom se osvrnuo na zgradu u kojoj stan iznajmljuje obitelj Bonačić.

Zgrada u kojoj iznajmljuju Bonačići

Kazao je kako u toj zgradi ima više suvlasnika, uz Muzeje. Međutim, obitelj Bonačić nije među njima.

"Naš suvlasnički dio je podijeljen između nas, nema drugih suvlasnika. Pokojni otac dr. Žarka Bonačića (op.a. oca Anite Bonačić Obradović) je imao stanarsko pravo koje je po njegovoj smrti naslijedila njegova supruga, majka dr. Žarka Bonačića. I tu je sve kako treba. 1951. godine je gospođa Bonačić dobila odluku kako se nastavlja stanarsko pravo nakon smrti supruga i u njoj izričito stoji kako je to općenarodna imovina", izjavio je.

Nakon upostave moderne Hrvatske su uslijedili otkupi stanova. Tada, kaže Raspopović, osobe koje su u toj zgradi imale stanarsko pravo nisu provele procedure vezane uz otkupe, govoreći o obitelji Bonačić, a navodi kako vjerojatno nisu ni mogle.

'Dr. Žarko Bonačić je odabrao krivog odvjetnika'

Kazao je kako su potom uslijedili problemi jer je 'dr. Žarko Bonačić odabrao krivog odvjetnika'.

"Nakon toga, 1998. godine, je dr. Žarko Bonačić u redu i s pravom išao ostvarivati prava za koja je smatrao kako mu pripadaju. Tu zamjerke nema. To što je odabrao krivog odvjetnika, druga je priča, jer je odvjetnik trebao poznavati radnje koje su se trebale provoditi. Tada su provedene radnje koje su nezakonite. Da su provedene danas, netko bi završio u zatvoru", kazao je Raspopović.

Naime, kako je objasnio, tada je od strane Bonačića pokrenuta tužba protiv Fonda za povrat imovine RH, Grada Dubrovnika, Domouprave i Dubrovačko-neretvanske županije.

"U tom postupku, u tužbi odvjetnik tuži zgradu koja nije ova o kojoj danas razgovaramo nego totalno deseta i koja nema veze ni s čim. Sudac prihvaća tu tužbu i presuđuje kako tužitelj ima pravo na utuženje jer se radi o nacionaliziranoj imovini, pa ima pravo sklopiti ugovor o otkupu stana. Da budemo jasni, ja sam završio faks u Zagrebu, a oni očito negdje drugdje. Sudac nema rješenje da je to potpuno nacionalizirano, objasnio sam što je bilo '48., što '51. i na kraju 2021. godine. I on presuđuje da su dužni sklopiti ugovor o otkupu stana, a ako ne, presuda zamjenjuje taj ugovor. Nakon toga odvjetnik traži ispravak presude jer je pogriješio u identifikaciji čestice koja je predmet spora. I pripravnik na Pravu zna da ne može sudac ispravljati nešto što je traženo u tužbenom zahtjevu. Sudac može ispraviti sve što je njegova greška, ali ne i ovo. I on udovoljava njegovom zahtjevu i ispravlja sada na ovu česticu", izjavio je Raspopović.

Kazao je kako je prije zaključenja rasprave tužitelj u ovom slučaju, a to je odvjetnik obitelji Bonačić, odustao od tuženja Grada, Domouprave i Županije pa je ostao samo Fond.

Kako kaže, u cijelom tom postupku, Dubrovački muzeji koji su uknjiženi s pravom korištenja koje je zakonom prešlo u pravo vlasništva, 'niti su dobili nešto, niti su pitani za nešto, niti su se pojavili kao bilo kakav subjekt u sporu'.

"To je nešto što je nezakonito i to se nije smjelo dogoditi. Napravili su nešto što je štetno i zločesto, kako sudac, tako i odvjetnik, obmanuli su obitelj Bonačić jer oni nisu bili dužni znati prodecuru, nju povjerite odvjetniku i on vodi posao", dodao je.

'Štitimo svoju imovinu'

Raspopović se potom vratio na diobu suvlasničke zajednice o čemu je prije dvije godine donesena odluka.

"To se radi s upisanim suvlasnicima. Bonačići nisu netko s kim se imamo dijeliti ili raščišćavati bilo kakav odnos, no posljedice ovog postupka bi se osjetile i na njima. Tada dr. Žarko Bonačić ustaje s prijedlogom za pojedinačni ispravni postupak. On u njemu tvrdi kako je vlasnik tog dijela kojeg uživa u zgradi na adresi Palmotićeva 24. On je postupak pokrenuo prema svim suvlasnicima, kako prema nama, tako i prema Butiganu i Stameniću, i svi smo na njega podnijeli prigovor. Očekuje se rješenje, kakvo god ono bilo, pozitivno ili negativno, završit će u parnici jer nakon toga slijedi tužba stranke koja nije zadovoljna", izjavio je.

Kaže kako se obitelj Bonačić u navedenom prigovoru poziva na presudu iz 1998. godine koja je, po njegovom tumačenju, donijeta nezakonito, a Muzeji sada štite svoje vlasništvo.

"Dubrovački muzeji štite svoje vlasništvo. Vlasništvo Muzeja je vlasništvo Grada. Muzej je to dobio oporukom, a to što Muzeji nisu u posjedu je drugi par rukava. Obitelj Bonačić je u posjedu bila potpuno opravdano na temelju stanarskih prava koja su vrijedila, međutim obitelj Bonačić je iz toga i izašla. Naime, kad smo ovo pokrenuli, tada smo htjeli vidjeti što se tu događa. U zgradi u kojoj je u posjedu, obitelj Bonačić je uredila apartman, superluksuzan i skup turistički objekt. Darko Butigan je u drugoj zgradi također uredio apartman. Mi smo tada rekli - na temelju čega se dobiva dozvola za tu apartmanizaciju, kad ni jedni ni drugi nisu pitali dozvolu suvlasnika, a Bonačići uopće ni nisu upisani u zemljišne knjige? A vlasništvo se stječe upisom u zemljišne knjige. Darko Butigan nije pitao nas kao drugog suvlasnika", izjavio je Raspopović najavivši kako će se ići u posebnu proceduru revidiranja takvih odobrenja.

Temeljem čega je izdana dozvola za afitavanje?

"Onda neka državni organi objasne na temelju čega su izdali dozvolu za afitavanje!", kazao je. Sve to uzimajući u obzir, Raspopović je kazao kako drži da Muzeji čak imaju pravo i na udio u prihodima koji se u apartmanima ostvaruje, s obzirom na to da su suvlasnici nekretnina.

"To ćemo sebi i osigurati! Da nismo pokrenuli ovo što smo pokrenuli, pitali biste ravnateljicu ili mene kome pogodujemo i kome omogućujemo stjecanje imovinske koristi na našoj imovini. Napravili smo nešto što smo morali, što je pravedno i u redu", kazao je.

Raspopović je izjavio kako je na toj adresi bila prijavljena Anita Bonačić Obradović sve do 14. veljače.

"Tamo nije stanovala, ali to je drugi problem u koji apsolutno ne želim ulaziti. Međutim, u našoj nekretnini, u kojoj smo suvlasnik, je ona bila u posjedu. Mi nismo mogli tražiti deposediranje, a kako je tuženo u ovom pojedinačnom postupku, moramo čekati da se on dovrši, pa da znamo koje radnje ćemo poduzeti", izjavio je Raspopović dodavši kako 'treba imati obraza za ovako se ponašati' te je napomenuo kako 'govori o Aniti Bonačić Obradović, a ne Žarku Bonačiću'. 

"Ovo što je ona napravila nije u redu. Osim što se Anita Bonačić Obradović 14. veljače odjavila s adrese, kod iskazivanja vlasništva u imovinskoj kartici Sabora Tatjana Šimac Bonačić, njena majka, nije iskazala vlasništvo nad nekretninom u Palmotićevoj 24. Ona može reći kako nije iskazala jer to nije uknjiženo, no vlasništvo se stječe upisom u zemljišne knjige. Onda dolazimo do onoga što tvrdimo - ne možete uživati nešto što nije vaše vlasništvo. Mogla je to iskazati kao izvanknjižno vlasništvo, ali nije ni to", kazao je Raspopović još jednom naglasivši kako 'ovo s politikom nema veze'.

"Ne podmećemo nikome ništa, može netko 'lajati' što god želi. Ja nisam u izborima. Ovo je nešto što je vezano uz moj posao, ovo je pravni problem", kazao je Raspopović.