U zahtjevu za izdavanjem privremene mjere kojom bi se Legazu onemogućilo svako daljnje djelovanje na ovoj čestici zemlje, kompleks Royal naveo je kako je "svako dosadašnje smetanje posjeda bilo na rubu fizičkog incidenta i kako su pri svakoj radnji intervenirali organi javnog reda i mira", navodeći događaje od ovoga ljeta, od prepilavanja ograde, izgradnje kamenog puta pa do konačnog pilanja zida. 

Royal je tada naveo kako je "privremeno potrebno urediti odnose među strankama donošenjem regulacijske privremene mjere", a dalje su naglasili i kako smatraju da je to "nužno kako bi se spriječio nastanak daljnje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete i nasilja, odnosno radi osiguranja pravnog reda". 

LEGAZA OKARAKTERIZIRALI NASILNIM I HTJELI MU ZABRANITI PRISTUP

U svom traženju naveli su i da Legazovo ponašanje smatraju nasilničkim uz bojazan kako je "spreman na fizičku eskalaciju konflikta". Zanimljivo je što su u ovom slučaju to dosta kontradiktorne izjave u odnosu na minule događaje s obzirom na to kako je Igor Legaz dva puta bio fizički napadnut od strane djelatnika Royal & Resorts tvrtke, a ne obrnuto. Nadalje, i Sud navodi kako takvi navodi nemaju uporišta u dokazima, posebno jer je protiv tog djelatnika podignut i optužni prijedlog pred prekršajnim odjelom Općinskog suda u Dubrovniku. 

Nakon što je sud pregledao sve dokaze u vidu medijskih objava, priloženih fotografija izgleda predjela u prošlosti gdje je oduvijek bio prolaz uređen skalinima, kao i stanje posljednjih godina i stanje nakon rušenja zida, videozapise napada na Legaza, kao i rješenja Županijskog suda i Dubrovniku, dubrovački sud odlučio je kako prijedlog o privremenom mjeri nije osnovan. 

Vrijedi istaknuti kako je riječ o nepravomoćnoj presudi na koju tvrtka Royal & Resorts ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o odbijanju prijedloga za određivanjem privremene mjere, dok Legaz u tom slučaju ima pravo napisati odgovor na eventualnu žalbu.

Iako za sada 'ništa nije gotovo' dosta indikativno je pojašnjenje Općinskog suda koje potvrđuje i stav resornog Ministarstva koje je već ranije jasno definiralo kako uzurpatori pomorskog dobra neće proći 'lišo'.

SUD: KORIŠTENJE NE ZNAČI POSJED NAD POMORSKIM DOBROM 

"Bilo bi protivno samoj naravi pomorskog dobra kao općeg dobra, kada bi se omogućilo svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi da zaposjedne pomorsko dobro i isključi sve ostale, te kada bi se kroz institut smetanja posjeda (u kojemu se postupku ne ispituje pravo na posjed) takvom posjedniku općeg dobra pružila zaštita, a što nikako nije namjera zakonodavca izražena kroz odredne Zakona o vlasništvu. Upravo zato, iznesena činjenica da je Royal u posjedu tog dijela pomorskog dobra duži vremenski period, nema utjecaja na pružanje posjedovne zaštite, jer se protekom vremena ne može isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe niti na njemu zasnovati posjed u korist jedne osobe", navode u jednoj od točki obrazloženja nepravomoćne odluke iz Općinskog suda u Dubrovniku. 

Vrlo jasno, dakle, dubrovački sud sada definira kako nema niti jednog pravnog razloga zbog kojega bi se čovjeku ili Udruzi onemogućilo djelovanje u smislu održavanja i uređenja pristupa plažama i kupalištima, a koja spadaju u domenu pomorskog dobra. Čak i ako pitanje vlasništva zbog godina uzurpacije pomorskog dobra počinje biti tema, ona za Sud neće biti relevantna. 

"Radovi su poduzeti isključivo na pomorskom dobru, a cilj akcije nije bilo nanošenje ikakve štete ili nasilja već uklanjanje prepreke s pomorskog dobra koje služi kao pristup plaži", zaključuje sutkinja.