'Gužva prema aerodromu', 'Prometna na magistrali, sve stoji', 'Kolona prema Župi, ne miče se', samo su neke od poruka koje se gotovo svakodnevno viđaju u radarskim grupama na društvenim mrežama. Gužva na magistrali, pogotovo u ranim jutarnjim i popodnevnim satima, kad se ide na posao odnosno s posla, više uopće nije neka vijest nego je gotovo postala svakodnevica.  

Posebno je kritično kad se dogodi prometna nesreća pa se promet zatvori ili se odvija jednom prometnom trakom. Što je teža nesreća, to je teži prometni kolaps. U lipnju ove godine se dogodila teška prometna nesreća sa smrtnim ishodom. Cijelo je područje bilo u kolapsu, kasnilo se na letove, autobusi su zapeli u koloni, vozila su stajala satima, ljudi su kasnili na posao… Dio prometa se preusmjeravao preko Brgata, gdje su se također stvorili čepovi.  

RAZUMIJE LI ZAGREB KOLIKO NAM JE BRZA CESTA POTREBNA? 

Koliko nam je brza cesta potrebna, govori činjenica kako je Dubrovnik avio destinacija. U to smo se uvjerili i u vremenu korona krize kad je Dubrovnik kao destinacija, upravo zbog nedostatka avio linija, najviše izgubio. Uz to, Dubrovnik s metropolom, ali ni ostalim većim hrvatskim gradovima, nije povezan autoputom, što otežava situaciju i turistima, ali i samim stanovnicima, kojima je do Zagreba, na pregled, advent, poslovni sastanak ili izlet, najlakše avionom.  

Od ove godine je uvođenje dodatnih letova Ryanaira doprinijelo turističkoj slici Dubrovnika, pojačalo dolaske i broj gostiju, zbog čega je Dubrovnik grad koji u Hrvatskoj bilježi najveći rast broja gostiju u odnosu na prošlu godinu. I u tom kontekstu bi izgradnja brze ceste koja bi spajala Dubrovnik i aerodrom trebala biti prioritet.  

STIGLO PREKO TISUĆU PRIMJEDBI NA STUDIJU 

Građani su svjesni ovih činjenica i većina njih se slaže kako je brza cesta do Zračne luke potrebna, ali ne i bilo kakva niti bilo kojom trasom. Lani je na javnu raspravu pristigla Studija utjecaja na okoliš koja je povučena od strane nositelja projekta, Hrvatskih cesta, nakon što je na istu pristiglo više od tisuću primjedbi! Organizirani su brojni skupovi građana, javne rasprave, a stanovništvo je mahom poslalo poruku kako ne želi da trasa brze ceste prolazi nedaleko od izvorišta rijeke Omble. 

Inače, u prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije ucrtane su dvije trase – jedna koja bi prolazila nedaleko od izvorišta, a druga koja bi vodila sjevernim padinama Srđa. Za Grad, koji je također uložio primjedbe na Studiju, bilo je sporno što se druga trasa nije razmatrala te su mišljenja kako je Studija trebala razmatrati obje trase te ponuditi bolje rješenje. Svaka nova trasa, uz dvije već ucrtane, trebala bi značiti mijenjanje županijskih prostornih planova, što nikada nije lak, jednostavan ni brz proces.  

NEMA KONKRETNIH INFORMACIJA NI ROKOVA  

Dubrovački dnevnik upitao je Hrvatske ceste koji su rokovi i što se trenutno radi po ovom pitanju, odakle su nam odgovorili kako su 'u fazi određivanja svih nužnih parametara i mogućnosti poboljšanja u svezi gradnje ove važne dionice'. 

„Parametri koji su spomenuti odnose se na mogućnosti poboljšanja u svezi gradnje ove važne dionice. Naime, sva pitanja i prijedlozi proizašli iz javne rasprave služe za potrebnu evaluaciju. Hrvatske ceste razvijaju infrastrukturu za boljitak građana, te je time potreban konsenzus s lokalnim stanovništvom i samoupravom. 

Preduvjet početka radova je izrada svih vrsta idejnih projekata, provedba geodetskih i geotehničkih istražnih radova, ishođenje lokacijske dozvole, izrada glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole. Sve to se može izraditi tek nakon izrađene Studije utjecaja na okoliš i provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš. Po definiranju potrebnih aspekata projekata svakako ćemo obavijestiti javnost“, stoji u njihovom odgovoru, u kojem nisu navedeni konkretni rokovi. No, dobro je što se po ovom pitanju ipak nešto radi.