Predstava koje otvara rane da bi zacijelile: "Smrt u Dubrovniku" ostavila snažan dojam na dubrovačku publiku
Kao svojevrsni finale i krešendo iznimno kvalitetno osmišljenog i realiziranog ovogodišnjeg festivala "DU ZNA", u kinu "Sloboda" je odigrana predstava "Smrt u Dubrovniku".
Riječ je o predstavi koja je nastala u produkciji dramskog studija "Prazan prostor" i u suradnji s Akcijom za ljudska prava, a u sklopu projekta "Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanje na rat da se zlo ne ponovi" kojeg podržava Europska unija kroz regionalni projekt “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, a dio je programa UNDP. Predstava se bazira se na više od 30 ratnih svjedočanstava i pripada onome što nazivamo kulturom sjećanja i umjetnički "pohod" protiv dominantne kulture zaborava i laži. Prvenstveni cilj joj je suočiti javnost Crne Gore s istinom o "ratu za mir" kojeg su JNA i paravojne jedinice s područja susjednih država vodile na dubrovačkom području. Svi koji su je gledali stekli su nepodijeljeni dojam kako je to snažna poruka zagovornika mira sveprisutnoj i rasprostranjenoj (ne)kulturi zaborava jer je nesuočavanje s prošlošću preduvjet ponavljanja povijesti.
Redatelj predstave je Petar Pejaković a glume Maša Božović, Slaviša Grubiša, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Pavle Novaković (zamjena za Emira Ćatovića) i Kristijan Blečić. Predstava je dosad odigrana u Splitu, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu i Podgorici, a nova se gostovanja očekuju i najavljena su širom bivše države. Svakako treba pohvaliti organizatora što je ne samo pozvao ansambl predstave, nego nakon nje i omogućio razgovor s glumcima. Doista, mnogi su gledatelji nakon predstave ostali u kino sali i sudjelovali u razgovoru s glumcima među kojima je samo jedan rođen prije početka rata, a mnogima je ovo bio prvi posjet našem gradu.
Redatelj Pejaković je bio posebno emotivan naglasivši: "Kad je vojska 1991. prešla Debeli brijeg i krenula u napad na Dubrovnik, nisam mogao vjerovati što se događa. Ne mogu ni danas. A 33 godine kasnije (premijera je bila 2024., op.) radim predstavu o tim događajima. Zato što hoću da razumijem da bih vjerovao. I prije svega zato što znam da je Debeli brijeg mjesto spajanja i ljubavi. I to želim da podijelim".
Na kraju recimo i to kako u predstavi ima i scena golotinje, ali je ona ukazuje na nedostatak stida sudionika napada i razaranja Dubrovnika i juga Hrvatske, a svakako vrijedi naglasiti i primjedbu jednog gledatelja koji je kletvu "Sjeme vam se zatrlo" koja dominira jednim dijelom predstave, shvatio kao "odklećivanje", odnosno oslobađanje od kletve kroz proces suočavanja sa sramnom i neslavnom prošlošću.
Glumica Mašu Božović odigrala je svoju ulogu maestralno, kao i ostatak ansambla. Dramaturginja Anja Pletikosa pojasnila je kako uloga djevojke koja većinu predstave nijemo drži sadnicu masline, naglašava ludilo pljačkaškog pohoda, a uz to je bilo i još nekoliko dojmljivih rješenja koja su predstavu učinila još boljom i upečatljivijom.
Šteta je svakako što predstava nije odigrana u mnogo primjerenijem prostoru nego je improvizirana pozornica kino dvorane. Pozornica Kazališta Marina Držića je svakako primjerenije mjesto za predstavu koju bi, sigurni smo, pogledati i mnogi sugrađani koji, znajući za ograničeni broj sjedišta, prema kinu "Sloboda" nisu ni krenuli.