Na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu naš sugrađanin Dino Bečić obranio je temu doktorskog rada “Prostorno modeliranje turistifikacije: primjer povijesne jezgre Dubrovnika“. Komentori su doc.drs.sc Ivan Šulc (PMF Zagreb) i izv.prof. dr.sc. Silvija Šiljeg (Sveučilište u Zadru), oboje s Geografskog odsjeka, a Bečić ističe da nije bilo lako formulirati temu jer je išao dosta široko: stanovništvo i demografske analize te prostorne klasifikacije, ali je shvatio kako radovi o tome postoje i da u tom segmentu ne može dodati puno novog. 

-Zaključio sam da mi najbolje leže GIS i prostorne analize. Kao student geografije sam 2013. diplomski rad pod mentorstvom doc.dr.sc. Stjepana Šterca obranio na temu “GIS modeliranje: primjer stare gradske jezgre u Dubrovniku“ jer su mi se prostorne analize i GIS nametnuli baš za područje gdje sam odrastao. Rad se svidio kolegama u Zavodu za obnovu Dubrovnika s kojima sam surađivao na toj temi. To je uvijek aktualno, a vremenom se “posložilo“ i odlučio sam upisati doktorat- kaže Bečić koji je zaposlenik Zavoda za prostorno uređenje Zagreba.  

PREŠIROKI POJMOVI  

Slaže se s opaskom kako je pojam turistifikacije preširok i donekle “fluidan“.  

-Točno! Jedan od ciljeva rada je analiza tog pojma jer o turistifikaciji svi sve znaju, ali o tome imamo jako malo znanstvenih radova. O turizmu općenito imamo jako puno kvalitetnih radova, ali o turistifikaciji baš i ne. Uglavnom, spominje se kao pojam ili jedna rečenica u nekom poglavlju. Ali, kad vani otvorite baze podataka i te radove, vidite da se to puno  istražuje, pišu članci i doktorati. Prednjači Španjolska, slijede Italija, Grčka i kontinentalna Europa. Želim primijeniti dio tog istraživanja, a turistifikaciju shvaćam kao proces razvoja nekog mjesta ili područja u predmet turističke konsumpcije i konzumacije, kad se neki prostor razvija isključivo za potrebe turizma, a na štetu lokalnog stanovništva, što je ključno kada se promatra i proučava taj pojam – kazao je  potom istaknuo što očekuje kao rezultat svog rada.  

-Želim turistifikaciju dovesti u znanstveni okvir: proučiti pojam i kvantificirati ga, a terensku  analizu iz 2013. (rađenu za diplomski rad) usporediti s novim istraživanjem kojeg sam proveo 2023. godine. U periodu od 10 godina možemo točno promatrati što se napravilo u povijesnoj jezgri, što se događa i kuda ide razvoj. O rezultatima još ne mogu puno govoriti, ali je zgodno povezati gdje se nalaze restorani, a gdje apartmani, kako se razvijaju i u kojem dijelu jezgre ih ima više, utvrditi i znanstvenim metodama dokazati korelacije i regresije te prostorni odnos. Uslijedit će analiza utjecaja turizma na kvalitetu života. Želim izraditi mjerljiv i usporediv indeks turistifikacije, nešto što će imati znanstvenu osnovu i što se može primijeniti za 10, 15, 20 godina. Indeks će sadržavati sve elemente o kojim pričam, bit će to znanstveni doprinos, a kad se za 10 godina sve ponovi, moći vidjeti što se dogodilo u prostoru. Moje se istraživanje može otvoriti i sugrađanima, da mobitelom snime i popišu promjene, imam planova u tom kontekstu. Uskoro planiram prezentaciju sugrađanima, a zatim provesti anketu. Kako se moj doktorat bavi i kvalitetom života, trebam pomoć sugrađana koji će ispuniti anketu, jer će se dobar dio rada baviti kvalitetom života. Bez tog inputa neću moći. Pokazat ću im dosadašnje rezultate, usporediti sadašnje i stanje od prije deset godina, da se vidi kud ide jezgra, a sve temeljem istraživanja. Stoga ne nudim “šakom i kapom“ rezultate svima, nego će prvo sve vidjeti sugrađani, bez obzira što je to već u dva klika dostupno. Kako želim ovim radom nešto i ostaviti gradu, jako mi je bitno to pokazati sugrađanima i prije toga neću ići dalje. Već sam puno bio na terenu, s nekima sam već neformalno razgovarao jer želim da anketni upitnik bude kvalitetan - kaže Bečić.  

‘SVE OVO ČINIM ZBOG LJUDI IZ GRADA’  

Prema svemu navedenom, čeka ga itekako puno posla pa će trebati pronaći vrijeme za rad i u Gradu, ali i Zagrebu.  

-Već imam podatke iz 2013. a dio godišnjeg odmora 2023. sam “potrošio“ na obilazak i popis promjena na terenu. Tehnologija se u međuvremenu razvila i to će mi mnogo pomoći. U svojoj GIS-aplikaciji već imam podatke te izračune što se i gdje promijenio te moram napraviti i kartografske prikaze. Kompjuterska je tehnologija razvijena i olakšava posao za prostorne analize. Danas se u ovakvom tipu istraživanja mora koristiti, bez nje apsolutno ništa ne ide. Tehnički dio popisa objekata već je riješen, slijedi najteži dio: anketa i prezentacija sugrađanima, jer će u konačnici ovaj rad i njima pomoći kao i meni jer sam iz Grada. Neću i ne mogu ići na slučajni nego na prigodni/kvotni uzorak, ali mi slijedi “tuta forza“ posao po susjedstvima. Moram načiniti anketni formular, odrediti termin prikupljanja podataka te potom slijedi rad s komentoricom Šiljeg koja je sličnu temu istraživala u Zadru. Još ću jednom reći - lako je ovo u znanstvenom kontekstu prezentirati struci, ali osjećam jako veliku odgovornost prema sugrađanima i gradu, jer zaista želim nešto dati, pokazati, a onda u konačnici i ostaviti. Mogu to sto puta prezentirati struci, ali bit svega leži u tome da sve radim i zbog ljudi koji još uvijek žive u povijesnoj jezgri s kojom sam jako povezan. Inače, mnogi geografi kreću od svog lokalnog konteksta i potom idu dalje - zaključuje Bečić.