Zanimljivu su prezentaciju pratili brojni sugrađani i na kraju Bečiću postavili brojna pitanja koja će budućem doktoru znanosti svakako poslužiti kao valjani putokaz kako bi konačni rezultat biti još kvalitetniji.

Inače, turistifikacija je proces u kojem određeno područje, najčešće urbane povijesne jezgre, postaju dominantno orijentirane prema turizmu, što dovodi do značajnih društveno-ekonomskih, prostorno-funkcionalnih i demografskih promjena. Ključni su elementi turistifikacije porast turističkih sadržaja i usluga, transformacija stambenih prostora u turistički smještaj, depopulacija, promjene u funkcijama prostora te pad kvalitete života lokalnog stanovništva. Sličnih je radova znatno više širom Europe, a za razliku od rijetkih radova iz Hrvatske koji su se uopće bavili procesom i temom turistifikacije, Bečić je najavio kako će njegov budući rad imati prostorno-analitički pristup, da će koristiti GIS (geografsko-informacijski sustav) za prostornu analizu, a sve će bazirati na susjedstvima i razini cijele povijesne jezgre. Slijedi usporedba podataka koje je 2013. godine prikupio za izradu svog diplomskog rada (kada je, npr. unutar zidina bilo 99 suvenirnica i 136 ugostiteljskih objekata) s onima koje je prikupio 2023.godine (kad je zabilježio 72 suvenirnice i 164 ugostiteljska objekta). Najveće promjene uočene su u porastu broja trgovina vina (300 posto), fast-foodova (200 posto) i restorana (144) a potpuno su nestali urari, postolari, krojači, mjenjačnice, mesnice i škola stranih jezika. Anketa koju će provesti na minimum 20 posto sugrađana (utvrdio je da se taj broj, u odnosu na metodologiju prikupljanja, kreće od 765 do 1616 stanovnika) utvrdit će i susjedstva s najvećim i najmanjim pritiskom turizma, omogućiti razlikovanje ključnih problema (umjesto generičkog zaključka da je “turistifikacija problem“), utvrditi razlike u percepciji turizma među različitim susjedstvima, valorizirati mjere upravljanja turizmom te kartirati ključne utjecaje turizma i percepcije stanovnika. Recimo i to kako je 3,2 treutačna prosječna ocjena subjektivne procjene sugrađana o kvaliteti života u cijeloj jezgri s obzirom na dosadašnje odgovore.

Na kraju prezentacije, Bečić nam je rekao:- Nadam da sam sugrađanima uspio prenijet nešto o stanju kakvo je bilo, kako je danas i nadam se da će sve ovo biti dobar poligon za prvo moje istraživanje praćenja promjena u prostoru, ali i za neka buduća istraživanja. U odnosu na prikupljanje podatke od kritične mase anketiranih sugrađana, mogu reći samo: moram uspjeti! Krećem na teren čim stane kiša, a nadam se da će mi za to trebati oko mjesec dana. Kad se radi anketa za studiju, mogu najaviti da će biti ponovno još jedna prezentacija, ali bit će zanimljivo čuti što će na toj prezentaciji biti najveći “upaljač“ za reakcije sugrađana. Ovaj put su najviše reagirali na utvrđeni broj stanovnika povijesne jezgre, a čim prikupljeni podatci uđu u obradu, vidjet ću gdje mi još podataka fali, koliko ću i gdje morati ići na teren. No, zapravo je najveća dobit u tome što ću već moći nekakve podatke o kvaliteti života prikazati i staviti na papir već na slijedećoj prezentaciji? I to je razlog više da se sugrađani ponovno okupe na prezentaciji. Napisao i snimio: Ahmet KALAJDŽIĆ