Završen je postupak upisa u prvu godinu preddiplomskih studija za akademsku 2022./2023. godinu u prvom, srpanjskom, roku. Na Sveučilište u Dubrovniku je upisan ukupno 181 student. Prema podacima Sveučilišta ove godine je oko deset posto maturanata manje izrazilo želju za upisom na studije nego prošle godine.

„Najveći broj brucoša već tradicionalno odlučio se za studiranje na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Pomorskom odjelu i Odjelu za komunikologiju. Među studijima najveći interes ove godine vlada za studije Nautike, Poslovne ekonomije, Medija i kulture društva te Hotelijerstva, restoraterstva i gastronomije. Raduje nas i porast interesa za studij Poslovno/primijenjeno računarstvo na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo te drugu godinu zaredom na studiju Primijenjena ekologija mora na Odjelu za primijenjenu ekologiju“, navode iz Sveučilišta u Dubrovniku.

Iz godine u godinu Sveučilište upisuje sve manje studenata

Podaci govore kako je nešto slabiji interes zabilježen na studijima Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu te studiju Pomorske tehnologije jahta i marina. Ni ove godine nije bilo zainteresiranih za studij Povijest Jadrana i Mediterana.

„Vjerujemo da će se svi studiji izvoditi u idućoj akademskoj godini s obzirom na to da nam predstoji još i jesenski upisni rok za koji prijave kreću ovih dana“, istaknuli su iz Sveučilišta u Dubrovniku.

Rektor prof. dr. sc. Nikša Burum smatra kako razloga za smanjeni broj studenata, koji se uočava iz godine u godinu, ima nekoliko.

„Treba imati na umu da je demografska slika Hrvatske sve lošija i da se svake godine u osnovne škole upiše oko tisuću djece manje. Naravno, to se nakon nekoliko godina osjeti i prilikom upisa na visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj. Osim manjeg broja mogućih studenata, u Hrvatskoj se uočava i pad zanimanja za upise na visokoškolske ustanove“, kazao je rektor Burum dodavši kako je to izazov s kojim se suočavaju, ne samo sva hrvatska sveučilišta, nego i sveučilišta i druge visokoobrazovne institucije u svijetu.

Dubrovački rektor smatra kako se želje za pojedinim studijskim programima znaju mijenjati iz godine u godinu.

„Neke su generacije jednostavno naklonjenije prirodnim, a neke društvenim studijima i zanimanjima. Kada je riječ o Sveučilištu u Dubrovniku,  moram reći da nikada nismo imali dugoročniji pad zanimanja za neke studijske programe da bismo razmišljali o ukidanju pojedinih odjela. Oscilacije u interesu su uobičajena pojava. Neprestano se trudimo unaprjeđivati kvalitetu studijskih programa usklađivanjem s potrebama tržišta rada kako bi svi naši studiji bili atraktivni mladim ljudima“, istaknuo je Burum.

Kao prednosti Sveučilišta u Dubrovniku naglasio je specifičnost rada u malim skupinama. Tako je prema njegovom mišljenju „komunikacija s nastavnicima uvelike olakšana, a pristup neposredan, gotovo obiteljski.“

-Trudimo se da naši preddiplomski, diplomski i doktorski studiji nude najmodernija saznanja iz svih područja znanosti dajući teorijska i praktična znanja te pripremajući studente za suvremeno tržište rada. Uz to, Dubrovnik ima jedan od najmodernijih Studentskih domova u Hrvatskoj koji ima brojne sadržaje koji nadopunjuju kvalitetu studentskog života u Dubrovniku – poručio je rektor prof. dr. sc. Nikša Burum.

Nedostaje nam niže kvalificirane radne snage, dok su visoko obrazovani na Zavodu za zapošljavanje 

Zbog neusklađenosti između obrazovnog sustava i tržišta rada, mnogi mladi nakon završenog studija imaju problem pronaći posao. Na tržištu rada nedostaje najviše radnika upravo u područjima gdje fakultet - nije ni potreban. Takav trend je posebno vidljiv u mjestima poput Dubrovnika gdje je turizam dominantan. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić govori kako je, s obzirom na strukturu gospodarstva, jasno da na našem području najviše nedostaje niže kvalificirane radne snage u turizmu i građevini, zbog čega smo prisiljeni uvoziti tu radnu snagu, dok se u isto vrijeme visoko obrazovani nalaze na Zavodu za zapošljavanje. 

„Demografska slika te životni standard kao i moderni trendovi nam ne idu u prilog. Koju god mjeru mi uveli i koliko god studijski programi bili atraktivni uvijek će nam faliti kuhara, konobara, slastičara i pomoćnog osoblja, jednako kao i majstorskih zanimanja. Nalazimo se u vremenu kad je lakše doći do neurokirurga nego do keramičara ili vodoinstalatera“, komentirala je Trojić te dodala kako su problemi svake godine isti, ali jako je teško preokrenuti situaciju.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik smatra kako „rentijerski mentalitet destimulira daljnje ulaganje u obrazovanje lokalnih mladih ljudi“. Mišljenja je kako za privući mlade iz drugih gradova treba puno više od atraktivnih studijskih programa.

“Još uvijek među mladima u svijetu nismo prepoznati kao sveučilišna destinacija, što samo znači da imamo još dosta prostora za napredak, ali za napraviti značajniji iskorak trebat će nam sinergija mnogih faktora. Dubrovačka sveučilišta sama malo toga mogu napraviti. Kao destinacija moramo se odrediti kako želimo da nam budućnost izgleda, koja zanimanja su nam potrebna u srednjoškolskim i visokom obrazovnim programima te onda uložiti značajne napore da privučemo učenike i studente. I izvannastavni sadržaji su iznimno bitni za privlačenje mladih ljudi, jednako kao i životni standard studenata”, smatra Trojić. Po pitanju studijskih programa, dodaje Trojić,  trebalo bi se okrenuti sve više digitalizaciji i modernim trendovima, ali i investirati u stručne hubove te znanstvene stručne skupove, koji bi privukli kremu znanja. 

“Takve stvari čine atraktivnim određene programe i privlače pažnju budućih studenata. Osim toga, Polažem mnogo nada i očekivanja od Centra kompetentnosti u turizmu. On može biti okosnica dubrovačkih programa izvrsnosti. Također, nužan nam je pametan i oštar PR koji bi popularizirao majstorska zanimanja. Kulinarske emisije su privukle dosta mladih u programe kuhara, sličnu stvar bi trebalo napraviti i s majstorskim zanimanjima”, zaključila je za Dubrovački dnevnik predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

*Članak je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik