Koncentracija čestica PM 2,5 (onih manjih od 2,5 µg/m3 ) iznosila je u predjutarnjim satima na Zračnoj luci Dubrovnik 33µg/m3 (kvaliteta zraka se mjeri i na Žarkovici, ali taj rezultat je za danas nedostupan). Smatra se da zrak nije štetan kad je koncentracija manja od 10 µg/m3. Jutrošnji dubrovački rezultat se po EU indeksu kvalificira kao loša kvaliteta zraka. 

VISOKA ODSTUPANJA

Također, količina čestica PM 10 (do 10 µm veličine)  iznosila je 97,06 µg/m3. Smatra se da je kvaliteta zraka dobra kad je ta razina manja od 20 µg/m3. I u ovom aspektu kvaliteta zraka u Dubrovniku kvalificira se lošom.

Danas je kvaliteta zraka loša jer je prisutan pustinjski pijesak, s čim se Dubrovčani svako nekoliko suočavaju. 

No, nama je ovo zanimljivo i s jednog drugog aspekta.

Zanimljivi su nam ovi podaci jer se u Dubrovniku trenutno odvija samo cestovni promet. Nema niti kruzerskog, a niti avionskog. 

Stoga smo pitali Zavod za zaštitu okoliša i prirode da nam dostave podatke otprije sedam dana kad također nije bilo avionskog i brodskog prometa, ali i za 3. veljače, prije nego je počela ova epidemiološka kriza.

Oni su odgovorili kako je 23. ožujka najveća koncetracija čestica manjih od 2,5 µg/m3 iznosila  najviše 9,1 µg/m3. S druge strane, koncetracija istih 3. veljače iznosila je najviše 15,7 µg/m3. 

Što se tiče količine čestica PM 10, najviša vrijednost je 23. ožujka iznosila 8,5 µg/m3, a 3. veljače 11,7 µg/m3.

Laički gledano, neka korelacija postoji. A točno kakva korelacija smo pitali  pročelnicu Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku dr.sc. Marijanu Pećarević, koja je još prije istupala na temu onečišćenja mora i zraka, prvenstveno kroz prizmu kruzera.

PRI DUŽOJ IZLOŽENOSTI ONE ULAZE U PLUĆA

Prvo nam je pojasnila što znači sama oznaka PM

- PM je oznaka za sitne i prostim okom nevidljive lebdeće čestice u  zraku (particulate matter), a koje se pomoću mjernih uređaja prate u  različitim veličinskim frakcijama. Na mjernim postajama u Zračnoj luci  Dubrovnik, kao i na Žarkovici, prate se čestice manje od 2,5 µm (PM2.5) i one do 10 µm veličine (PM10). Smatra se da je kvaliteta zraka dobra kad je ta koncentracija manja od  10 µg/m3 za sitnije čestice (PM2.5), odnosno manja od 20 µg/m3 za veće čestice (PM10). - rekla je dr.sc. Pećarević.

- Kratkotrajna izloženost ovim česticama ne bi trebala uzrokovati  zdravstvene probleme kod ljudi, ali pri dužoj izloženosti one ulaze u  pluća, a zatim i u krvotok te mogu uzrokovati prije svega respiratorne  probleme, ali i poremećaje u krvožilnom sustavu. - objasnila je. 

- Prema podacima DHMZ koji se dobivaju iz stalne mjerne postaje na  Žarkovici, gdje se prati više parametara, uključujući i lebdeće  čestice, većinu vremena je stanje povoljno i koncentracija lebdećih  čestica i ostalih plinova u zraku je zadovoljavajuća. Porasti koncentracije lebdećih čestica se bilježe samo povremeno. - kazala je ona.

Dodaje i "kako je slična situacija i s podacima iz Zračne luke Dubrovnik, gdje se  također povremeno bilježi povećanje koncentracije lebdećih čestica,  koje se međutim ne može dovesti u korelaciju s brojem letova".

-  Najbolji  dokaz za to je povećanje koncentracije lebdećih čestica u razdoblju dok je zračna luka zatvorena i zračni promet se uopće ne odvija. - dodala je.

PROLAZNI POREMEĆAJI

- Ovakva stanja su kod nas najčešće prolazni poremećaji uzrokovani  donosom čestica vjetrovima. Često i sami svjedočimo crvenilu koje  ostaje poslije kiša iz oblaka koji do nas stižu preko Sredozemlja i  donose sitna zrca pustinjskog pijeska iz Sahare. Na to dakle ne možemo utjecati i sve što možemo učiniti je zaštiti se  dok se zrak ne očisti, što znači ne boraviti previše vanka na otvorenom. - objasnila nam je Pećarević.

Precizirala je "kako se od ostalih parametara koji utječu na kvalitetu zraka prate dušikovi  i sumporni oksidi, ozon i dr".

-  Kod nas se sve ove vrijednosti uglavnom  kreću u rasponu za koji se smatra da nije štetan za ljudsko zdravlje.  Veća odstupanja bila su zabilježena samo u taloženju sulfata, a što se  može dovesti u vezu sa sumpornim oksidima koji se kod nas prate tek od  nedavno i to zahvaljujući Lučkoj upravi Dubrovnik koja je nabavila i  postavila mjernu stanicu u području Luke Dubrovnik. Ranije sumporni  oksidi u zraku nisu praćeni na području Dubrovnika pa smo zato  analizirali podatke o njihovom taloženju u tlu i došli do zaključka da su te vrijednosti bile višestruko veće od dopuštenih, a stanje je bilo najgore u vrijeme intenzivnijeg prometa putničkih brodova. - rekla je.

- Ovdje je korelaciju bilo dosta lako utvrditi, s obzirom da su brodovi glavni izvor sumpornih oksida jer koriste goriva u kojima je udio sumpora puno veći (i više tisuća puta) od udjela u gorivima za cestovni prijevoz. Međutim, i ova situacija se popravila ulaskom Hrvatske u Europsku uniju pri čemu su se počela primjenjivati stroža pravila i  kontrole, a stupile su na snagu i europske direktive o smanjenju udjela sumpora u brodskim gorivima. - naglasila je.

NAŠ ODNOS PREMA OKOLIŠU JE JAKO LOŠ

Ističe kako tu ima i dobrih vijesti.

- U moru loših vijesti kojima smo ovih dana zatrpani se nekako teško do  nas probijaju dobre vijesti, kojih svakako ima. Potpuna blokada života na kakav smo navikli dovela je do poboljšanja kvalitete zraka, vode i općenito boljeg stanja okoliša. Satelitske snimke i mjerenja pokazuju da se koncentracija štetnih plinova u zraku značajno smanjila i to  najviše u područjima koja su najjače pogođena epidemijom, a imala su razvijenu industriju. - - ističe ona.

Kaže da to pokazuje i "da se loše stanje okoliša, do kojega smo doveli svojim  nepromišljenim djelovanjima, ipak može popraviti". 

- Rekla bi da je Europska unija sa Zelenim planom i raznim mjerama za očuvanje okoliša na dobrom putu, ali biti će potrebni i neki radikalniji koraci. - pojasnila je dr. sc. Marijana Pećarević.

- Promjene su potrebne na svim razinama i svi trebaju sudjelovati, od svakog pojedinca do vladajućih koji oblikuju svjetske politike. Naš odnos prema okolišu je već dugo vremena jako vremena loš i morat ćemo promijeniti mnoge svoje navike jer će u suprotnom planet Zemlja postati vrlo neugodno mjesto za život ljudi. Sve što nam se događa, i ne mislim pri tom samo na trenutnu situaciju s pandemijom, već na događanja tijekom zadnjih par desetljeća koja su puna požara, poplava, suša, migracija, gladi, ratova... sve je to dobrim dijelom posljedica našeg nepoštivanja Zemlje. I neće nam biti bolje dok god nam novci i ostale stvari koje pogrešno smatramo dragocjenima budu važniji od prirode koja nas okružuje, a koja zaista jest dragocjena. Bojim se da je ovo samo početak i da nas, ukoliko se ne promijenimo, u budućnosti čeka još dosta novih bolesti i raznih drugih nepogoda. - ističe ona.

- S druge strane, ukoliko razvoj znanosti i tehnologije usmjerimo na rješavanje problema, vjerujem da nije kasno i da možemo dosta toga očuvati i popraviti. Nadam se da ćemo vrijeme u karanteni iskoristiti i za razmišljanje o svom odnosu prema planeti Zemlji, jedinom domu kojega imamo. - zaključila je pročelnicau Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku dr.sc. Marijanu Pećarević.