Kako je Dubrovački dnevnik već pisao, riječ je o praktički dva spojena kamenoloma na istoj lokaciji. Nalaze se na krškom, propusnom terenu, stoga se kod udruženja, ali i samih mještana kako tog područja BiH, tako i dubrovačkog područja, pojavila sasvim opravdana bojazan. Jer sve što bi se izlilo na gradilištu, moglo bi lako završiti u vodu kojom se opskrbljuje najveći dio dubrovačkog područja. Naime, poznato je kako krš nema svoj prirodni filter, a općem dojmu ne pomaže ni činjenica kako na području ima i otpada.

Nedavno su predstavnici Grada, Županije, Vodovoda, kao i nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, raspravljali su o kamenolomima o ovom području, a za aktivni kamenolom Srnjak je predloženo učiniti mikrozoniranje. Zasad se neometano odvijaju radovi, na udaljenosti od oko pet kilometara zračne linije od samog izvora. 

IBM