/* */

Cjepivo u Dubrovnik stiže početkom godine, pola zdravstvenih radnika se ne želi cijepiti

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: Željko Lukunić/PIXSELL, Goran Mratinović

Da bi se zaustavilo širenje koronavirusa i da bi napokon mogli nastaviti normalno živjeti potrebno je smanjiti 'kolanje' virusa cijepljenjem izuzetno velikog broja ljudi.

Vijesti o cjepivu protiv koronavirusa ulila je nadu jer jednom kad se cijepljenje sprovede na širim masama, opasnosti za zdravlje više neće biti, a sukladno tomu doći će vrijeme kada dodatne restrikcije neće biti potrebne. 

Početkom prosinca njemačka tvrtka BioNTech i njegov partner, američki farmaceutski koncern Pfizer, objavili su kako imaju spremno cjepivo koje pruža 90-postotnu zaštitu protiv COVIDA-19. Osim ovog proizvođača, i druge kompanije, poput AstraZenece i Oxforda, Johnson&Johnsona, Moderne, su proizvele cjepivo koje se razlikuje po stupnju učinkovitosti i načinu skladištenja koje zahtjeva posebna pravila.

Korisnici i djelatnici domova za starije i zdravstveni radnici prvi na redu za cijepljenje

Europska agencija za lijekove odobrila je Pfizerovo cjepivo što je učinila i Trumpova administracija nešto ranije. Krenulo je najveće cijepljenje u američkoj povijesti, Britanci su ga također odobrili te počeli s cijepljenjem, a ista pravila će vrijediti u EU će vrijediti u svim državama članicama i zemljama EU gospodarskog prostora, pa tako i u Republici Hrvatskoj koja je naručila ukupno 5,9 milijuna doza cjepiva protiv COVID-a.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić za Dubrovački dnevnik je potvrdio kako se prve doze cjepiva očekuju početkom siječnja iduće godine, a za Dubrovačko-neretvansku županiju u prvoj turi je osigurano 3.746 doza Pfizerovog cjepiva. Lakić smatra kako bi ubrzo nakon toga trebalo krenuti cijepljenje stanovnika Dubrovnika i županije.

- U tijeku je prikupljanje podataka o cjepiteljima i osobama koje bi se trebale cijepiti. Prvi na redu za cijepljenje su korisnici i djelatnici domova za starije i nemoćne osobe te zdravstveni radnici  - kazao je ravnatelj Mato Lakić te dodao kako će se cijepljenje provoditi dvjema dozama s razmakom od tri tjedna.

OB Dubrovnik i Dom zdravlja provjerili tko se želi cijepiti protiv korone

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan potvrdio je kako su proveli anketu među zaposlenima o cijepljenju. Podaci zasad govore da se više od 60 posto djelatnika Doma zdravlja namjerava cijepiti. Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić bilježi nešto niže brojke. Naime, rezultati njihove ankete govore kako se manje od 50 posto djelatnika ove ustanove želi cijepiti. "COVID je ozbiljna bolest i vjerujem kako će kompanije koje proizvode cjepivo i cijeli sustav osvijestiti ljude o važnosti cijepljenja jer je korist velika. Ja ću se cijepiti, to je sigurno", kazao je ravnatelj bolnice Marijo Bekić.  

Distribucija i skladištenje Pfizerovog i BioNTechovog cjepiva bit će prilično zahtjevno budući da je za njega potrebna vrlo niska temperaturu i specifična tehnologija.  Naime, da se ne bi uništio genetski materijal u tom cjepivu važno ga je čuvati na čak minus 70 stupnjeva, što traži vrlo koordiniranu akciju u distribuciji. Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo potvrdio je kako u Dubrovniku postoji zamrzivač u kojemu će biti skladišteno cjepivo na -70 Celzija.

- Cjepivo će se transportirati do cjepitelja ili na temperaturi hladnjaka ili zamrznuto u suhom ledu. Valja napomenuti da se cjepivo može čuvati u hladnjaku do pet dana, što je dovoljno vremena za cijepiti veći broj osoba - pojasnio je ravnatelj Lakić.

Ozbiljnih nuspojava za sad nema, sve se prati s velikom transparentnošću

Dok se čekaju prve doze cjepiva protiv COVID-19 u Hrvatskoj, otvorena su mnoga pitanja, a najčešća su ona o nuspojavama. Kao i svaki lijek i cjepivo može imati nuspojave i treba ga ozbiljno procjenjivati. Za sad su istraživanja pokazala kako ozbiljnih nuspojava nema, no svakako je potrebno pažljivo praćenje reakcija posebice na rizičnim skupinama.

Za stručno mišljenje o detaljima cijepljenja te mogućim nuspojavama pitali smo dubrovačku infektologinju prim. dr. sc. Ljiljanu Beticu Radić. Ona je pojasnila kako se praćenje sigurnosti lijekova i cjepiva provodi prije i poslije stavljanja istih u promet. Dodala je kako svaki lijek ili cjepivo prije stavljanja u promet treba proći provjere pri regulatornom tijelu i zadovoljiti stroge zahtjeve sigurnosti, djelotvornosti i kakvoće.

-Unatoč činjenice da se za cjepiva za COVID-19 regulatorni postupci provode ubrzano, odobrenja mogu dobiti samo cjepiva za koje se na temelju rezultata kontroliranih randomiziranih kliničkih ispitivanja dokaže njihova sigurnost i djelotvornost, odnosno dokaže da imaju pozitivan sigurnosni profil, da su koristi daleko veće od potencijalnog rizika. Općenito cjepiva su vrlo učinkovita, ali niti jedno cjepivo neće imati 100 posto učinak na sprječavanje bolesti kod svih koji su cijepljeni i svako cjepivo može rijetko ili vrlo rijetko izazvati nuspojave kada se cijepe milijuni ljudi. S obzirom na to da se određene nuspojave mogu javiti tek kada se cijepe milijuni ljudi, europsko zakonodavstvo zahtijeva praćenje sigurnosti svih lijekova i cjepiva dokle god su u primjeni – kazala je dr. Betica Radić koja smatra kako će zbog velikog javnog interesa Europska agencija za lijekove (EMA) osigurati najvišu razinu transparentnosti za lijekove i cjepiva za COVID-19.

Betica Radić pojašnjava kako nuspojave u Hrvatskoj prati Agencija za lijekove HALMED u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Važne su edukacije o sigurnosti i važnosti cjepiva

- Prijavu sumnji na nuspojavu podnose zdravstveni radnici, nositelj odobrenja za lijek, ali i sami pacijenti. Svaka zaprimljena prijava smatra se sumnjom na nuspojavu i pomno se analizira – navela je dubrovačka infektologinja te dodala kako će se ona cijepiti budući da prema epidemiološkim studijama kao zdravstveni radnik ima sedam puta veći rizik za zarazu.

Stjecanje imuniteta kroz cjepivo

„Prema podacima iz upute o prvom odobrenom cjepivu COVID-19 mRNA BNT162b2 imunitet se stječe tjedan dana nakon druge doze cjepiva koje se daje u dvije doze u razmaku od tri tjedna. Većina će stvoriti dovoljnu količinu zaštitnih protutijela protiv infekcije nakon mjesec dana od prvog cijepljenja. Za većinu cjepiva nije dovoljna jedna doza za razvoj dovoljne zaštite kod svih cijepljenih. Većina cijepljenih razvije zaštitu tek nakon druge doze“, pojasnila je prim. dr. sc. Ljiljana Betica Radić.

Razvoj cjepiva protiv koronavirusa pratilo je razna oprečna mišljenja pa brojni teoretičari zavjera idu tako daleko s uvjerenjima da navode kako je ono štetno.

- Brojni su uzroci nepovjerenja u cijepljenje kao i antivakserski pokreti. Na odluku o cijepljenju često utječu predrasude i stavovi, koji nisu temeljeni na najnovijim znanstvenim saznanjima. Zato su važne edukativne intervencije, prenošenje provjerenih i istinitih informacija o sigurnosti i važnosti cjepiva. Svaka država treba pomno planirati program cijepljenja, koji će na vrijeme biti prezentiran stručnoj i široj javnosti – mišljenja je dr. Ljiljana Betica Radić koja dodaje kako će cijepljenje protiv COVID-19 za građane Hrvatske biti besplatno i dobrovoljno, kao i u drugim državama.

Važan je podatak koji ona iznosi, a to je kako se procjenjuje da je za postizanje efekta kolektivnog imuniteta kod bolesti COVID-19 potrebno postići zadovoljavajući cijepni obuhvat kod 70 posto osoba.

- Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da čak 50 posto osoba nije sklono cijepljenju, pa čak i među zdravstvenim radnicima. Ako se to potvrdi u Hrvatskoj, epidemiju će u tom slučaju biti teško zaustaviti i ona će duže trajati. Moramo biti svjesni da svaki put kad se odlučimo ne cijepiti ne ugrožavamo samo sebe već i cijelu zajednicu – zaključila je za Dubrovački dnevnik infektologija prim. dr. sc. Ljiljana Betica Radić.

Naručene doze

„Hrvatska je do sada ušla u postupak zajedničke nabave cjepiva protiv COVID-19 putem Europske komisije s četiri proizvođača cjepiva i u pripremi je ugovaranje s petim proizvođačem“, kazao je šef dubrovačkog Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić. Naručene su doze:

- AstraZeneca/Oxford (adenovirusno vektorsko) – 2,7 milijuna doza,

- Johnson&Johnson/Jansen (adenovirusno vektorsko) – 900 tisuća doza,

- Pfizer/BioNTech (mRNA tehnologija) – milijun doza,

- Moderna (mRNA tehnologija)–  milijun doza,

- u tijeku su dogovori oko sklapanja ugovora s CureVac-om (mRNA tehnologija), predloženo je tražiti 500 tisuća doza i

- postoji neobvezujuća mogućnost nabave Sanofi/GSK cjepiva (adjuvantirano proteinsko).

Popularni Članci