Cijepljena osoba preminula od COVIDA-19 i u Dubrovniku, no oboljeli su uglavnom necijepljeni

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
 „Ako je osoba cijepljena nije za očekivati da dobije tešku bolest ili umre. Nažalost za sada nema adekvatnog testa provjere imunosti, osim u znanstvene svrhe,“ kaže dr. Betica Radić. 

Sve je više informacija o osobama koje su teško oboljele od COVIDA-19 ili su preminule od infekcije, a cijepljene su. Kako doznaje Dubrovački dnevnik, takav slučaj se dogodio u Dubrovniku. 

Prije nekoliko mjeseci u Dubrovniku je od COVIDA-19 preminula starija osoba koje je bila cijepljena s dvije doze cjepiva Comirnaty kompanije Pfizer-BioNTech, a protekao je i rok predviđen za stvaranje adekvatne imunološke zaštite. 

No, izgleda kako je osoba nije stvorila jer, prema neslužbenim informacijama, prilikom pretraga je ustanovljeno kako uopće nije razvila antitijela. Doznajemo i kako se radi o osobi s komorbiditetima, narušenog zdravlja, pa bi to možda moglo objasniti nerazvijanje antitijela i izostanak imunološkog odgovora na cjepivo.

ZARAŽENI SU IPAK VEĆINOM NECIJEPLJENI 

Također, prije tjedan dana je u Općoj bolnici Dubrovnik bilo hospitalizirano 10 pacijenata pozitivnih na COVID-19. Kako neslužbeno doznajemo, radilo se o šest domaćih i četiri turista. Od njih 10, samo je dvoje bilo cijepljeno cjepivom AstraZeneca, a radi se o osobama koje imaju komorbiditete. 

Taj je podatak na tragu onoga na koji je upozorio ministar Vili Beroš, a govori o tome kako je 94 posto hospitaliziranih COVID pacijenata ipak necijepljeno. Dio javnosti pita se zašto cijepljene osobe uopće obolijevaju od COVIDA-19, a infektologinja Ljiljana Betica Radić podsjeća kako niti jedno cjepivo ne štiti od bolesti 100-postotno, ali ipak pruža visoku zaštitu. 

„Cjepiva protiv COVID-a izrazito su učinkovita i sigurna. Poznato je kako niti jedno cjepivo, uključujući i cjepiva za druge infektivne bolesti nemaju 100-postotnu zaštitu. Cjepiva protiv COVID-a koja su odobrena na tržištu u Europskoj uniji imaju različit postotak učinkovitosti, uz napomenu da sva zaštićuju od teškog oblika COVID-19 bolesti i smrti u preko 90 posto, a kompletno cijepljenje zaštićuje protiv svih aktualnih varijanti virusa, što se odnosi i na delta varijantu,“ govori dr. Betica Radić. 

CJEPIVA ŠTITE I OD DELTE

Postavljala su se pitanja i oko toga koliko cjepiva, koja su ipak rađena za 'vuhanski' tip virusa štite od novih tipova poput delta soja. Dr. Betica Radić podsjeća na britansku studiju koja je pokazala učinkovitost cjepiva. 

„Kod mRNA cjepiva tipa Pfizer sprječavanje infekcije delta varijantom je 33 posto nakon prve doze, a 88 posto nakon druge doze, dok je sprječavanje hospitalizacije zbog teške bolesti nakon druge doze čak 96 posto, što je sukladno izraelskoj studiji koja je registrirala sprječavanje hospitalizacija od 93 posto. Cilj cjepiva protiv COVID-a je zaštita od razvoja teže bolesti i smrti. Međutim poznato je da se cijepljeni mogu ponovno zaraziti koronom i u pravilu kao asimptomatski vironoše prenositi virus drugima. S obzirom na to da cjepiva nisu 100 posto učinkovita, ponekad kod cijepljenih može doći i do razvoja bolesti što je slučaj i s cjepivima protiv drugih infektivnih bolesti i to u sljedećim situacijama: ako osoba nije stvorila imunost ili ako je došlo je do proboja virusa zbog popratnih kroničnih bolesti, posebno stanja oštećene imunološke otpornosti, a vjerojatno i ako je došlo do zaražavanja s velikom količinom virusa,“ kaže dr. Betica Radić. 

CIJEPLJENI BAŠ I NE UMIRU OD COVIDA-19

Na pitanje je li bilo slučajeva smrtnosti od COVID-a i nakon što je primljeno cjepivo, dr. Betica Radić potvrđuje. 

„Imamo zabilježen smrtni slučaj kod cijepljene osobe koja je bila kronični bolesnik i imunokompromitirana,“ odgovara dr. Betica Radić dodavši kako se ne događa često da osoba koja se cijepila protiv COVIDA-19 razvije teške simptome. 

„Ako je osoba cijepljena nije za očekivati da dobije tešku bolest ili umre. Nažalost za sada nema adekvatnog testa provjere imunosti (stanične i humoralne) osim u znanstvene svrhe. Provjera protutijela koja su komercijalno dostupna nisu mjera rizika jer se ne detektiraju neutralizacijska protutijela. Još uvijek ne znamo postoji li neki magični broj količine protutijela koji je važan kako ne bi došlo do proboja virusa, infekcije i razvoja bolesti,“ zaključuje dr. Betica Radić. 

*Članak je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom

Popularni Članci