Kako je u podnevnom HTV-ovom Dnevniku javio Gordan Žvanović, sudionicima foruma na otvorenju su se obratili Plenković, Borrell i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković. Plenković je predstavio hrvatsko iskustvo u borbi protiv pandemije, a kao glavne ciljeve Hrvatske do 2023. istaknuo je ulazak u Schengen i eurozonu. Osvrnuo se i na stanje na jugoistoku Europe i založio za promjenu izbornog zakona u BiH.

Borrell je s opreznim optimizmom rekao da Europska unija nakon godinu i pol dana pandemije napokon izlazi iz tunela, no situacija je, kaže, i dalje teška u velikom dijelu svijeta. Stoga smatra kako je u našem interesu doniranje cjepiva siromašnim zemljama.

Na marginama foruma Plenković je održao bilateralne sastanke s posebnim predstavnikom EU-a za pregovore Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom, novim visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom, kao i s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj.

Plenković: Jedinstvena kriza kroz koju još uvijek prolazimo

Govoreći o krizi u svijetu uzrokovanoj pandemijom, premijer je kazao da je financijska reputacija Hrvatske ostala čvrsta zahvaljujući dobrim rezultatima u dotadašnjem razdoblju te nije utjecala na percepciju Hrvatske na financijskim tržištima.

- Pogođeni pandemijom koronavirusa i razornim potresima Hrvatska uči kako izdržati pritisak i kako povući znatne financijske resurse kako bi građanima osigurala pravi razvoj koji ide u dva smjera - pridruženju Schengenskoj zoni tijekom sljedeće godine i da početkom 2023. budemo potpuno spremni i ispunimo sve kriterije za ulazak u eurozonu, rekao je Plenković otvarajući forum "Zajedno u razdvojenom svijetu".

Drugi ključni element je bila međunarodna suradnja, rekao je šef hrvatske vlade te posebice naglasio "zajedničke napore unutar Europske unije".

- Prevladavajuće mišljenje europskih čelnika prošlo ljeto je bilo da imamo veliki problem koje traži pravo rješenje. Jedini način da nađemo rješenje za taj veliki problem je da se dogovorimo o instrumentu EU sljedeće generacije i povučemo veliku količinu novca za oporavak koji je bio na raspolaganju zemljama članicama, rekao je Plenković.

ritom je podsjetio da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. Plan oporavka EU-a za oporavak od pandemije nazvao je "najmudrijim potezom".

Plenković je rekao da je kriza s Covidom testirala sposobnosti država, snagu međunarodne suradnje i sposobnosti zajedničke reakcije na globalnu prijetnju.

- Covid-19 nikoga nije poštedio i to čini krizu kroz koju još uvijek prolazimo jedinstvenom iz globalne perspektive, poručio je Plenković.

Borrell: Svijet kao cjelina neće nadvladati virus do 2023.

Šef diplomacije Europske unije Josep Borrell u obraćanju se također osvrnuo na pandemiju, rekavši da smo nakon nekoliko valova u proteklih godinu i pol na izlasku iz tunela, ali da pandemija i dalje divlja u ostatku svijeta, pogotovo na jugu - u Južnoj Americi, Africi i Indiji.

- Svijet kao cjelina neće nadvladati virus do 2023. godine. Pred nama je još uvijek duga borba, rekao je Borrell, dodavši da će svijet biti drugačiji - među ostalim, digitalniji i s puno većom nejednakošću, između, ali i unutar zemalja.

Odlučujući čimbenik za prevladavanje pandemije su cjepiva bez kojih ne možemo dobiti ovu bitku, smatra Borrell.

- Na međunarodnoj razini bilo je dosta podjela, nedostajala je suradnja, ali je znanstveni svijet naporno radio i u vrlo kratkom vremenu proizveo cjepiva, rekao je Borrell.

Dodao je kako UN i druge organizacije upozoravaju da će nejednakost vezana za cjepivo dovesti do nejednakog oporavka, što znači nestabilniji svijet.

- Zasigurno, moramo učiniti više, ali postoji jedan pozitivan aspekt. EU je jedina regija u svijetu koja je cijepila svoje stanovništvo i istovremeno izvozi cjepivo u druge zemlje i donira za program COVAX, istaknuo je Borrell.

Rusiju i Kinu je optužio da koriste cjepiva u svrhu postizanja svojih interesa i upozorio da toga moramo biti svjesni.

- Te zemlje diljem svijeta primjenjuju diplomaciju cjepivima, moramo toga biti svjesni i djelovati ravnajući se tim saznanjem, poručio je europski diplomat.

Istaknuo je da je važno kako će se EU pozicionirati u trokutu sa SAD-om i Kinom, podsjetivši da Kina bilježi "zadivljujući" ekonomski razvoj te da su od Pekinga primili i vrlo "prkosnu poruku" od predsjednika Xi Jinpinga da će "stranim silama biti razbijena glava ukoliko budu pokušavali Kinu maltretirati ili na nju utjecati.

"Kina sve nametljivija"

Kazao je kako vidi da utjecaj Kine raste u cijelom svijetu.

- Postaje sve nametljivija, suradnja s njom postaje sve teža, istaknuo je Borrell.

Nije, međutim, propustio dodati da se s Kinom mora surađivati na puno područja te da je gospodarski potencijal i dalje vrlo velik.

- Čak 25 posto globalnog gospodarskog rasta ove godine dolazi iz Kine, istaknuo je Borrell i pojasnio da se u Ujedinjenim narodima o Kini govori kao "konkurentu, suparniku i partneru".

Smatra da će konkurencija između Kine i SAD-a oblikovati svijet u desetljećima koja dolaze, a da EU mora zacrtati jasan smjer, "gledajući kroz svoje naočale".

- Sa SAD-om dijelimo povijest, politički i gospodarski sustav. Biti ćemo uvijek bliski s Washingtonom, ali moramo gledati na svijet uzimajući u obzir naše interese, rekao je Borrell, istaknuvši da je dijalog EU-a administracijom američkog predsjednika Joea Bidena o Kini "stvaran, pozitivan i konstruktivan".

Jandroković: Pandemija će trajno izmijeniti život

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je na Dubrovnik forumu da će pandemija trajno izmijeniti život i da neće biti povratka na način života koji je postojao prije pandemije te da je više nego ikada sada potrebna suradnja, solidarnost i zajedništvo.

Ovogodišnji forum determiniran je pojavom i posljedicama pandemije Covid-19 koja će trajno izmijeniti život kakvog poznajemo, kazao je Jandroković. I povijesno gledano, pandemije su uvijek mijenjale svijet. Moramo zato biti svjesni da će se način života prije pandemije razlikovati od onoga u kakav ćemo zakoračiti nakon pandemije, dodao je.

Jandroković je u svom govoru na 14. Dubrovnik forumu istaknuo da je Hrvatska u 30. godina neovisnosti prošla zahtjevan put iz diktature u demokraciju, iz planskog gospodarstva u tržišnu ekonomiju, iz rata u mir i pritom ostvarili dva glavna geostrateška cilja - članstvo u NATO-u i Europskoj uniji. Danas se pak suočava s novim vrstama izazova, poput demografskih problema, migracija, zaštite okoliša i klimatskih promjena koje spadaju u red najvećih globalnih ugroza.

Mi možemo poboljšati kvalitetu voda u rijekama i morima, mi trebamo smanjiti količine otpada, stvoriti zelene površine u našim gradovima i povećati upotrebu obnovljive energije. Tvrtke i države treba poticati da postanu lideri u novim tehnologijama, kazao je Jandroković.

Pandemija nas je uvjerila da je naša moć nad prirodom ograničena. No, mi moramo očuvati naš planet za naraštaje koji dolaze, dodao je.

Koronavirus učinio je budućnost dodatno neizvjesnom

Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je kako je pojava koronavirusa dala novu dimenziju i učinila našu budućnost dodatno neizvjesnom.

Istaknuo je kako želi pojačati međuparlamentarnu suradnju, ali je koronavirus tomu prepreka. No zahvaljujući današnjoj znanosti, i na tu ugrozu imamo brzi i učinkovit odgovor cijepljenje. Stoga, moramo osigurati pristup cjepivu na globalnoj razini, kazao je, apeliravši potom na cijepljenje jer ćemo samo tako moći živjeti sigurnije, slobodnije i sadržajnije.

U covid krizi države su se sve više okretale samima sebi i svojim interesima, a više nego ikada potrebna je suradnja, solidarnost i zajedništvo, smatra Jandroković. U tom je kontekstu istaknuo da je hrvatska vlada donirala preko 300 tisuća doza cjepiva Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji. Albaniji i Kirgistanu. Jugoistočna je Europa strateški važna za Hrvatsku koja podupire europski put susjednih zemalja jer nam je u interesu sačuvati stabilnost i mir, kazao je. Pritom je Hrvatskoj posebna važna situacija u BiH i zbog brojnog hrvatskog naroda koji tamo živi. Očuvanje jednakopravnosti sva tri naroda i nužnost reformi važnih za euroatlantski put Bosne i Hercegovine, smjer je koji će osigurati mir i stabilnost, zaključio je.