Kako bi se izborila s previše turističkih dolazaka, Venecija želi zabilježiti svaku osobu koja je stupila nogom u grad, a provest će to uz pomoć 468 kamera, optičkih senzora i sustava za praćenje mobilnih telefona koji će moći razlikovati stanovnike od posjetitelja, Talijane od stranaca, vidjeti otkud ljudi dolaze, kamo idu i koliko se brzo kreću, izvijestio je Reuters. Svakih petnaest minuta u kontrolnu sobu stizat će podatak koliko je grad napučen, a uz to i koliko se gondola kreće po Canalu Grande ili diže li se razina mora na opasne razine. Kontrolirat će se koliko je ljudi u Veneciji i ako ih bude previše, novi posjetitelji neće moći ući, piše Slobodna Dalmacija.

Mjesec dana nakon što su kruzeri dobili zabranu ulaska u lagunu, gradske vlasti pripremaju se zatražiti od turista da unaprijed rezerviraju posjet preko aplikacije te će naplaćivati jednodnevnim posjetiteljima između tri i deset eura za ulazak u grad, ovisno o godišnjem dobu.

Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro rekao je da je njegov cilj održivi turizam, no priznaje da će nova pravila biti teško provesti.

– Očekujem prosvjede, tužbe, svašta... Ali imam obvezu učiniti da ovaj grad bude podesan za život za njegove stanovnike kao i podnošljiv za one koji ga žele posjetiti – rekao je poteštat.

– Ne želimo onemogućiti ljudima da dođu u Veneciju. Želimo da ljudi unaprijed rezerviraju, kažu nam kamo žele ići, što žele posjetiti, kako bismo pružili bolju kvalitetu usluga – objasnio je Marco Bettini, direktor IT kompanije koja stoji iza sustava praćenja.

Brugnaro je odbacio bojazni oko zaštite privatnosti, ali njegova je poruka jasna:

– Kontrolirajući broj turista koji dolaze, tražimo i da se pristojno ponašaju. Ne možete doći u kupaćem kostimu. Ne možete skakati s mosta ili se napiti. Tko god dolazi, mora poštovati grad.

Već godinama se povremeno i s naše strane Jadrana javljaju inicijative koje bi naplaćivale ulaz u prenapučene gradove koji kreću putem Venecije: gradska središta rapidno se prazne od domaćeg stanovništva, iz centra nestaju sadržaji interesantni građanima, izvan sezone su sablasno prazni, cijene nekretnina, ali i pića i jela, poletjele su u nebo...

No vrlo malo popularnih turističkih odredišta moglo bi i fizički uvesti naplatu, te postaviti rotirajuće rampe, pretvorivši živi, povijesni grad doslovno u zabavni park.

Dubrovnik ima šest ulaza: Vrata od Pila, od Carine, od Buže, od Porta, od Ploča i jedan proboj kroz zidine. U razgovoru s turističkim djelatnicima novinar Slobodne Dalmacije je zaključio kako nikome ne pada na pamet naplaćivati ulaz.

Ana Hrnić, direktorica Turističke zajednice Dubrovnika, smatra kako model naplate ulaznica nije dobro rješenje za grad, a rješenje vide u destinacijskom menadžmentu, koji je do sada dao značajne rezultate u praksi te imao pozitivnog odjeka u međunarodnoj stručnoj javnosti.

– Dubrovnik nastavlja provoditi strateški projekt "Respect the city" s mjerama usmjerenim prema cruise i izletničkom turizmu, a sve u cilju dodatnog pozicioniranja Dubrovnika kao predvodnika održivog i odgovornog upravljanja turizmom. Činjenica je da se u jednom razdoblju velikog rasta turizam u Dubrovniku događao stihijski, ali držim kako je projekt "Respect the city" postavio dobar temelj održivog turizma u smjeru kojim trebamo ići – ističe, te dodaje:

– Dubrovački turizam treba biti turizam koji poštuje prije svega građane ovoga grada, koji je održiv i čiji uspjeh se ne mjeri isključivo brojem noćenja. Naglasak u budućnosti je nužno staviti na podizanje kvalitete u svim segmentima, kako bismo ovu krizu u konačnici iskoristili za repozicioniranje Dubrovnika u destinaciju izvrsnosti i održivog turizma. Nadam se da će Dubrovnik ići u smjeru podizanja kvalitete usluge na svim razinama. U ovim kriznim vremenima uvjerili smo se kako su najkvalitetniji segmenti ponude ujedno i najotporniji na krize, pa vjerujem da će većina to i prepoznati i ići u smjeru podizanja kvalitete svojih usluga – navela je za Slobodnu Dalmaciju direktorica TZ-a Ana Hrnić.

Cijeli članak pročitajte ovdje.