Teme su, između ostalog, bile: implementacija novog Zakona o turizmu, pokušaj zaustavljanja apartmanizacije obale, održivi razvoj i kvalitetno upravljanje destinacijom s ciljem očuvanja tradicionalne kulture i lokalnog načina života.

„I u Dubrovniku i diljem Lijepe naše bilježimo rezultate s kojima uistinu možemo biti zadovoljni jer Hrvatska se transformira i uistinu postaje cjelogodišnja turistička destinacija, a to potvrđuju i rezultati. Iako imamo rekordan turistički promet, ako ćemo gledati iz tog aspekta, po prvi put u povijesti taj rast nije generiran u ljetna dva mjeseca, već u predsezoni i posezoni. Podaci za rujan su skoro fantastični, povećanje turističkog prometa u komercijalnim objektima je oko sedam posto, u skladu s našim najavama i planovima. Nadam se da ćemo takav snažan tempo zadržati do kraja godine”, kazao je ministar Glavina.

„Iskoristio bih priliku da čestitam svim dionicima turističkog sektora i zahvalim im na svemu, velikom radu kojim doprinose razvoju hrvatskog turizma i da čestitam Svjetski dan turizma”, dodao je Glavina.

"NEKE DESTINACIJE SU PRENATRPANE"

Bivši ministar Darko Lorencin rekao je da prati podatke kao 'neutralni promatrač'.

„Hrvatska je ušla u relativno mirno more u smislu tržišta na kojem se nalazi. Iz godine u godinu trebamo turistički proizvod usavršavati komponentu po komponentu. Što se tiče gastronomije, na tom segmentu možda najviše moramo poraditi. Naš hotelski smještaj je izuzetno kvalitetan, okosnica je svakog turizma, pa tako i našeg. Koliko budemo kreativni, koliko budemo nadograđivali taj proizvod, to će nam biti rezultati bolji, pogotovo financijski. Priča se uvijek o brojkama. Moramo se opredijeliti želimo li jako puno turista, ako se minusić pojavi, tada odmah katastrofičari kreću u svoju eru. S druge strane, govorimo o prekomjernom turizmu i tu se moramo krenuti rukovoditi konkretnim učincima zašto čitav turizam radimo i gdje je logika. Prema tome, trebamo profilirati destinaciju po destinaciju”, kazao je Lorencin.

Naglasio je i da je riječ o jako puno posla na pojedinim destinacijama.

„Neke destinacije su prenatrpane. Za Dubrovnik se to može reći, Rovinj, Split pogotovo... Tu treba primijeniti itekako dobro na lokalnoj razini sve čimbenike koji su uključeni u turizam da se na najbolji mogući način iz godine u godinu, to nije stvar koja se radi jedan put, posebno pripreme i usavršavaju”, objasnio je Lorencin.

Što se tiče same apartmanizacije obale, priznaje da smo malo zakasnili.

„Otišlo je predaleko, ali lokalna razina mora odraditi svoj posao. Postoji jako puno alata i načina na koji se treba to raditi. Mogu shvatiti, u 20 godina u javnom sektoru prošao sam sve razine, od županijske do državne, i tu treba početi djelovati. Jednim zakonom, jednim aktom, to se neće popraviti. Tu smo da te zakone i akte prilagođavamo, vidimo kakve daju rezultate i onda da ih dalje primjenjujemo. Što se tiče apartmanizacije, tu ima jako puno alata kojima se može na to utjecati. Treba utjecati postupno i dati akterima kao što su mali iznajmljivači priliku, mjesto i vrijeme da usavršavaju svoje proizvode. Nažalost, tu smo dosegli određene 'plafone' i u tom pravcu oni koji su na rubovima trebaju vidjeti što dalje. Tu se radi i o isplativosti i sličnom”, kazao je Lorencin.

Bivši ministar Bulić rekao je da se privatni smještaj treba raščlaniti.

"TURIZAM SE RAZVIJA ISKONSKOM SNAGOM"

„Smještaj kod domaćina je jedna činjenica, a iznajmljivanje apartmana velikih agregatora je druga činjenica. Poput taksista. Tu još treba vrlo precizno razgraničiti kategorije i razlučiti. Na taj način, to će biti dodatna mjera kojom će se izbjeći ono od čega svi bježimo, 'španjolski model', gdje jedno vrijeme godine imamo 'mrtve' gradove”, kazao je Bulić.

Rekao je, s obzirom da se radi o 50 godina Turističke patrole, i on prije 50 godina otvorio radnu knjižicu.

„Što je ostala konstanta? Volimo turizam kritizirati, a bez turizma objektivno govoreći se Hrvatska ne može ni zamisliti. Prije 50 godina turističke devize su bile u žiži interesa i događaja. Tad je investicijski ciklus stimulirao investiranje u hotelijerstvo. Privatni smještaj se razvijao u dopuštenim gabaritima. Sada u svojoj državi imamo još uvijek imamo najmanje novih hotelskih objekata koji se grade. Što se tiče Dubrovnika, hoteli Belvedere, Kupari i Plat još čekaju na vraćanje hotelskih kapaciteta u gradu, u obujmu koji su bili prije Domovinskog rata”, kazao je Bulić.

„Druga činjenica koju turizam obilježava u Hrvatskoj jest da je on važan, razvija se svojom iskonskom snagom. Njega privremeno zaustavi rat, korona, a on ponovno proklija. Zašto? Jer imamo bogomdane prirodne pogodnosti, atraktivne turističke čimbenike. Važan je jer vuče za sobom aktivnosti drugih djelatnosti. A činjenica da je visoko prisutan u ukupnom bruto proizvodu nije njegov minus, to se često stavlja na teret turizmu. To je minus ukupnog drugog gospodarstva i ukupnog gospodarskog sustava i bankarskog sustava koji nisu našli načina da podrže i afirmiraju druge gospodarske djelatnosti”, kazao je Bulić.

IS